Ne
preterujte sa jajima!
27-april--2008.
Sredovečni
muškarci koji jedu sedam i više jaja nedeljno su pod većim
rizikom da rano umru nego njihovi vršnjaci koji to ne čine,
a dijabetičari koji pojedu i jedno jaje nedeljno izloženi
su većem smrtnom riziku, pokazalo je američko istraživanje
koje je trajalo 20 godina.
Ne navodeći precizno šta je to u jajima što povećava rizik
od smrti, dr Lik Đus i dr Majkl Gaciano sa Medicinskog fakulteta
Univerziteta Harvard, navode da muškarci, koji ne boluju od
dijabetesa, mogu da pojedu do šest jaja nedeljno i da time
ne povećaju rizik od prerane smrti, izveštava Rojters.
Harvardski tim proučio je zdravstvene izveštaje 21.327 američkih
lekara, koji su učestvovali u obimnoj studiji o zdravlju medicinskih
radnika. Doktori su praćeni dvadeset godina, od 1981, a za
to vreme su redovno davali obaveštenja o stanju svog zdravlja
i načinu života.
Tokom dve decenije 1.550 ispitanika je doživelo srčani udar,
1.342 šlog, a ukupno ih je umrlo preko 5.000.
Ustanovljeno je da su oni koji su jeli sedam i više jaja
nedeljno bili pod rizikom da umru tokom tog dvadesetogodsišnjeg
perioda većim za 23 odsto, a dijabetičari koji pojedu i jedno
jaje pod dvostruko većim rizikom da umru zbog bilo kog uzroka,
a naročito od infarkta ili šloga.
Uz samostalno negativno dejstvo preteranog konzumiranja jaja
na životni vek, harvardski istraživači navode i da su u principu
ispitanici koji su jeli najviše jaja bili i stariji, deblji,
da su jeli više povrća, ali manje žitnih pahuljica za doručak,
da je među njima bilo više onih koji su pili alkohol, pušili
i koji nisu bili skloni fizičkoj aktivnosti, što su takođe
sve faktori koji mogu da povećaju rizik od srčanog udara i
smrti.
Jaja su bogata holesterolom koji, kad se konzumira u većim
količinama, može da izazove zakrečenje arterija i poveća rizik
od infarkta ili šloga.
Međutim, dr Robert Ekel sa Univerziteta Kolorada, bišvi predsednik
Američkog udruženja za srce, kaže da su jaja kao i svaka druga
hrana - ni dobra, ni loša i da mogu da predstavljaju i sastojak
ishrane koja pogoduje zdravlju srca.
Dakle, jaja ne bi trebalo potpuno izbaciti iz ishrane. Jaja
su odlična protiv stresa, jer telo snabdevaju potrošenim belančevinama,
dobra su i za imunitet, jer su jedna od retkih namirnica koje
organizmu daju vitamin D.
Takođe, jedno jaje dnevno pokriva 26 odsto potreba organizma
za folnom kiselinom. Ono podstiče funkcije mozga, jača vid,
usporava starenje i jača seksualnost.
Osobe koje nemaju zdravstvenih tegoba jaja mogu da konzumiraju
bez brige, dok bi ljudi sa povišenim nivoom holesterola morali
da konsultuju lekara.
Bućnite se
u čokoladu, vino ili kafu
10-april--2008.

VIDI KUPANJE U VINU!!!! YOU
TUBE
U japanskom gradu Hakonea postoji banja koja nudi neobičan
spa tretman - kupanje u vinu, čokoladi, kafi ili zelenom čaju.
Yunessun je jedan od najvećih i najbolje opremljenih spa
centara u blizini Tokija. Opremljen je sa 25 različitih bazena
koji su, kako oni kažu - zdravi za kožu.
Tako u jednom od bazena možete plivati u japanskom tradicionalnom
piću sake. Reč je o napitku koji se dobija od pirinča i koji
je, navodno, dobar za kožu.
Nakon toga uskočite u bazen sa zelenim čajem. Interesantno
je da iznad ovog bazena visi veliki čajnik koji u bazen doliva
sveži čaj.
Kupanje u kafi navodno otklanja umor, kao i "vinska
kupka". Oni koji su probali kažu da je miris fantastičan.
Ako vas baš interesuje da li su ti bazeni zaista blagotvorni,
a Japan vam je daleko, ne preporučujemo da probate kod kuće.
U vašu kadu možete sipati toplu vodu, morsku so, eterično
ulje, kupovno kupku, kamilicu, žalfiju, ali i zeleni čaj.
Do savršene
šminke za deset minuta
24-mart--2008.
Bez obzira na to koje je doba dana ili u kolikoj ste gužvi,
kada je o šminkanju reč neka pravila se ne smeju zaobilaziti.
Nanošenje podloge
Podloga mora da odgovara tonu vaše kože. Nema žene kojoj
bi "stajao" ten boje cigle. Dakle, pažljivo odaberite
boju pudera u skladu sa vašim prirodnim tenom. Ne zaboravite
da šake često prinosimo licu, dakle, boje se moraju "uklopiti",
jer nema ništa tužnije od preplanulih obraza naslonjenih na
porcelanski blede šake. Kada izaberete pravu boju, pri nanošenju
pudera treba još samo da obratite pažnju na količinu. "Pozorišna
šminka" je potpuno neprihvatljiva, bez obzira na doba
dana.
Prikrivanje podočnjaka
Podočnjaci su jedan od "smrtnih grehova" kada je
šminka u pitanju, naročito danas, kada postoji toliko različitih
vrsta korektora. Ipak, trebalo bi da budete oprezni, koža
u području oko očiju je veoma osetljiva, tako da bi trebalo
da koristite što je moguće kvalitetnije proizvode. Što se
nijanse tiče, najvažnije je da obratite pažnju na prirodnu
boju vaših podočnjaka. Ukoliko su sivkasti, rešenje je korektor
koji "vuče" na ružičasto, a ako su plavičasti, korektor
boje kajsije će biti bolje rešenje.
Nanošenje rumenila
Svaka žena koja se barem jednom u životu našminkala zna da
rumenilo može biti najbolji prijatelj, ali i najgori neprijatelj.
Trebalo bi da imate u vidu da se rumenilom samo naglašavaju
prirodne crte lica. Jasno vam je da savršene jagodične kosti
ne možete "nacrtati", tako da bi bolje bilo da ni
ne pokušavate to da izvedete. Blagi potez širokom četkom i
minimalna količina boje na licu su pravo rešenje.
Kad uspešno izvedete sve ovo, u dnevnoj varijanti preostaje
vam još tridesetak sekundi "posla": sjaj za usne
u nekoj prirodnoj nijansi, malo maskare, i spremne ste za
posao.
Ako se spremate za večernji izlazak, sjaj zamenite ružem,
nanesite malo senke u vašoj omiljenoj boji i obavezno, obavezno,
stavite dva sloja maskare. Nema princa koji bi odoleo tom
magičnom pogledu...
Pobedite celulit
15-mart--2008. 08
:30
Celulit,
problem koji muči žene širom sveta, "otkriven" je
1973. godine, i od tada se izmedju dve strane vodi rovovski
rat.
Neki stručnjaci smatraju da je pomorandžina kora na zadnjici
i butinama rezultat genetskog nasledja, dok su drugi skloni
verovanju da je celulit posledica napravilnog načina ishrane,
nedostatka fizičkih aktivnosti i loše cirkulacije koja za
rezultat ima nakupljanje toksina u organizmu.
Bilo kako bilo, ako imate celulit, to što su za ovaj problem
možda odgovorni geni neće vas baš previše utešiti.
Pre nego što padnete u očajanje, pokušajte da se pridržavate
nekoliko jednostavnih saveta - bitka sa celulitom mogla bi
da bude rešena u vašu korist.
Morate unositi dovoljno tečnosti, a najbolji izbor je negazirana,
obična voda koja doprinosi izbacivanju toksina iz organizma.
Umesto kafe pijte biljne čajeve, a ako ste odlučili da istrajete
u borbi protiv celulita čaj od koprive je idealan izbor.
Vežbajte dva ili tri puta nedeljno, jer celodnevno sedenje
stvara savršene uslove za nastanak celulita. Fizička aktivnost
poboljšava cirkulaciju, a znojenjem se iz organizma izbacuju
štetne materije.
Izbegavajte nošenje uskih farmerki, podvezica ili jako uskih
čarapa koje mogu oslabiti cirkulaciju.
Gladovanje podstiče razvoj celulita. Umesto stroge dijete
"bacite se" na zdrave namirnice. Pokušajte da jedete
ribu nekoliko puta nedeljno, a voće i povrće trebalo bi svakodnevno
da bude na vašem stolu.
Svakodnevne blage masaže poboljšavaju cirkulaciju i doprinose
rešavanju problema. S obzirom na to da se celulit nalazi u
vezivnmo tkivu tri do pet milimetara ispod povšine kože, nema
potrebe za grubim pokretima, masaža ne sme da izaziva bol
i modrice.
U borbi protiv celulita najvažnija je upornost, prvi rezultati
obično su vidljivi tek posle šest nedelja. Dakle, nemojte
se obeshrabriti - pridržavajte se saveta i naoružajte se strpljenjem,
a rezultati neće izostati.
Stiže proleće,
stižu alergije
08-mart--2008. 06
:10
S pojavom lepog vremena stižu i prve nevolje
za ljude sklone alergijama. Prvi prolećni sunčevi zraci najavljuju
cvetanje drveća i biljki tako da oni kojima smeta polen, treba
da budu spremni.
Kijanje u serijama, zapušen nos, curenje ili svrab nosa,
crvenilo, suzenje i svrab očiju, glavobolja, poremećaj čula
mirisa, umor, promene na koži, kašalj, otežano disanje, prvi
su simptomi da je alergija možda "stigla”, ali svakako
treba konsultovati lekara radi tačne dijagnoze kako bi se
utvrdilo na šta telo reaguje.
"Prvi simptomi kada roditelji treba da posumnjaju da
je možda reč o alergijskoj kijavici, jeste kada dete počne
da kija u naletima čim izađe napolje, ima zapušen nos, češe
nos, a znak mogu da budu i suzne i crvene oči", kaže
za "24 sata" doktor pedijatar specijalističke ordinacije
"Medika eksperta plus” Snežana Mihailović.
Ona je objasnila da se alergijske kijavice pojavljuju najčešće
pre 20. godine života, a da se sklonost ka alergijama nasleđuje.
"Ako je moguće, u vreme cvetanja polena treba zatvarati
prozore, izbegavati izlete i kampovanja u prirodi i u dogovoru
s lekarom uzimati prepisanu terapiju jer se alergije mogu
uspešno držati pod kontrolom. Najčešći lekovi koji se uzimaju
kako bi se alergija sprečila, jesu antihistaminici, nazalni
kortikosteroidi, antileukotrieni, a savetuje se i imunoterapija",
kaže Mihailović.
Simptomi alergije mogu da variraju u zavisnosti od koncentracije
polena u vazduhu. Ako je ona mala, alergija ne mora da se
pojavi, dok je ona izvesna ako je velika količina polena u
vazduhu koji udišemo. Svima onima koji imaju nevolje u proleće,
stiže olakšanje posle kiše kada se polen staloži, a najugroženiji
su kada ga vetar raznosi.
Prisutnost polena u vazduhu najveća je ujutru, dok se ona
tokom dana, s rastom temperature i jačim sunčevim zracima
smanjuje.
Jogurtom protiv
paradentoze
25-februar--2008.
08 :10
Redovno
konzumiranje jogurta, i druge hrane koja sadrži mlečnu kiselinu,
dobro je za zdravlje desni, zaključili su japanski stručnjaci
s Univerziteta Kjušu.
Dr Jošihiro Šimazaki i njegov tim ustanovili su da na desni
blagotvorno deluju jogurt i drugi napici koji sadrže mlečnu
kiselinu, ali ne i sir i mleko.
Paradentoza je hronično bakterijsko oboljenje odraslih, koje
karakteriše povlačenje desni i ispadanje zuba. Osim redovnog
pranja zuba i čišćenja koncem, vrlo su ograničene mere za
ublažavanje ovog oboljenja, podvlači dr Šimazaki.
Neka ranija istraživanja utvrdila su manju učestalost paradentoze
kod osoba koje konzumiraju dosta mlečnih proizvoda, ali nisu
utvrdila koji mlečni produkti su najkorisniji.
Dr Šimazaki i njegov tim procenili su odnos izmedju težine
paradentoze kod 942 maškarca i žene, starosti od 40 do 79
godina, i njihovog unosa mleka, sira i hrane bogate mlečnom
kiselinom.
Ustanovljeno je da su ljudi sa generalizovanom (uznapredovalom)
paradentozom unosili manje hrane bogate mlečnom kiselinom
od ispitanika sa lokalizovanom (manje izraženom) paradentozom.
Kada su uzeti u obzir faktori kao što su godine, pol, pušenje,
konzumiranje alkohola, učestalost pranja zuba, nivo šećera
i holesterola u krvi, ispostavilo se da su oni ispitanici
koji su svakog dana konzumirali 55 grama ili više jogurta
ili drugih napitaka bogatih mlečnom kiselinom, imali znatno
manje pokazatelja teške paradentoze od ostalih ispitanika.
Japanski naučnici smatraju da blagotvoran efekat na zdravlje
desni verovatno ima probiotičko delovanje bakterije "lactobacillus",
koje ima u produktimna bogatim mlečnom kiselinom.
Buduća istraživanja trebalo bi da pokažu da li kontinuirano
unošenje hrane bogate mlečnom kiselinom dovodi do promena
u napredovanju paradentoze.
Opasan je abortus,
a ne kontracepcija
14-februar--2008.
06:10
U
Srbiji modernu zaštitu od neželjene trudnoće - kontraceptivne
pilule, spiralu ili kondom - koristi tek svaka peta žena.
Zbog toga se godišnje izvrši između 150.000 i 200.000 namernih
prekida trudnoće, pri čemu je 90 odsto žena koje se odluče
na ovu intervenciju u braku.
Prema rečima dr Katarine Sedlacki iz Republičkog centra za
planiranje porodice, najviše zabrinjavaju maloletničke trudnoće
jer godišnje između šest i sedam hiljada devojaka mlađih od
18 godina izvrši abortus, a sve je veći i broj dece koja u
završnim razredima osnovne škole stupaju u seksualne odnose.
Dr Sedlacki koja je i lekarka Instituta za zdravstvenu zaštitu
majke i deteta "Dr Vukan Čupić", navela je i da
u Srbiji četvrtina roditelja ne zna za seksualne aktivnosti
svoje dece, polovina zna i ponaša se pasivno, a samo preostala
četvrtina njih se interesuje i razgovara o tome sa decom.
Da bi se razvila svest o tome da abortus ne sme biti izbor
savremene žene, planira se uvođenje seksualnog vaspitanja
u škole za đake između šestog i osmog razreda osnovne škole.
U Srbiji još uvek vlada neopravdani strah od pilula za kontracepciju,
tako da se parovi često odlučuju za klasične i krajnje nepouzdane
mere kontrole rađanja kao što su računanje plodnih dana ili
prekinuti snošaj.
Predsednica Udruženja za reproduktivno zdravlje Ana Mitrović
je istakla da u opštoj populaciji svako mora da prepozna svoju
ulogu, jer kako je navela, abortus ne sme da bude metod kontrole
rađanja.
Pre dve godine ovo udruženje je pokrenulo i internet stranicu
www.21dan.com, na kojoj građani stručnjacima mogu da postavljaju
pitanja o reproduktivnom zdravlju, a cilj je informisanje
mladih o toj temi.
(Beta)
Muškarci koji
puše brže ćelave
05-februar-2008.
06:01
Pušenje može ubrzati proces gubitka kose kod muškaraca, utvrdili
su tajvanski naučnici. Pušenje uništava folikule dlake, omta
cirkulaciju krvi i homona u koži lobanje i povećati lučenje
estrogena, kažu naučnici s Univerziteta u Tajpeju.
Ispitivanjem 740 muškaraca starih prosečno 65 godina utvrdjeno
je da cigarete imaju značajnu ulogu "u razvoju umerenog
ili velikog" gubitka kose u slučaju pušenja više od 20
cigareta dnevno, prenela je agencija Rojters.
Generalno gledano, rizik od androgene alopecije - uobičajenog
gubitka kose kod muškaraca - manji je, medjutim, kod tajvanskih
muškaraca nego kod "osoba bele rase", što su utvrdila
i ranija istraživanja.
Ova studija preporučuje da muškarcima koji pokazuju rane
znake gubitka kose bude skrenuta pažnja na ulogu koju može
imati pušenje kako bi se sprečilo dalje napredovanje ćelavosti.
Gubitak kose je uobičajen medju muškarcima bele rase, ali
se manje sreće kod muškaraca afričkog porekla, ljudi s Dalekog
istoka i američkih domorodaca, navedeno je u studiji.
(MONDO)
Radost donosi
sreću
05-januar-2008.
06:01
Radosno
srce je zdravije srce, zaključak je ispitivanja koje je sprovedeno
nad 3.000 odraslih osoba u Britaniji.
Prema tom istraživanju, koje je predvodio Endru Steptou sa
londonskog Univerzitetskog koledža, osobe boljeg raspoloženja
imale su manji nivo hormona 'kortisol', koji se naziva i 'hormonom
stresa', koji može izazvati povećan krvni pritisak, gojaznost
i pad imunog sistema.
Rezultati studije, objavljeni u Američkom časopisu za epidemiologiju,
takođe pokazuju da žene koje pokazuju više pozitivnih emocija
imaju manji nivo dva protenina u krvi - 'C-reaktivnog proteina'
i 'interleukina 6' - koji signaliziraju na opštu upalu organizma,
a čije hronično prisustvo vremenom dovodi do srčanih smetnji,
pa čak i do raka.
Zbog svega toga istraživači smatraju da vesele osobe imaju
veći zdravstveni potencijal od onih koji su pod stalnim stresom
ili su u stalnom neprijateljskom ili pesimističkom raspoloženju,
ali se uzroci toga i dalje ispituju.
Jedna od mogućnosti je da veseli ljudi vode mnogo zdraviji
život, ali je studija pokazala da to nije baš uvek slučaj.
'Zbog toga tražimo veću biološku povezanost između vesele
prirode i zdravlja', rekao je Steptou.
Tokom istraživanja, Steptou i njegove kolege su od 2.873
ispitanika šest puta dnevno uzimali uzorke pljuvačke, zajedno
sa izjavom o tome kako se osećaju u tom trenutku - srećno,
uzbuđeno ili zadovoljno.
Sledećeg dana učesnicima u anketi meren je nivo 'C-reaktivnog
proteina' i 'interleukina 6'.
Rezultati su pokazali da su i muškarci, i žene koji su rekli
da su radosni imali manji nivo kortizola tokom celog dana,
čak i kada su bili prisutni određeni izazivači njegovog porasta,
kao što su uzrast, kilaža ili pušenje.
Kod žena, ali ne i kod muškaraca, pozitivne emocije su dovodile
do smanjenja 'C-reaktivnog proteina' i 'Interleukina 6'. Uzroci
različitosti zbog pola, međutim, nisu utvrđeni.
Steptou je objasnio da je veza između radosti i kortizola
bila poznata iz nekih ranijih manjih studija, ali da je veza
sa 'C-reaktivnim proteinom' i 'Interleukinom 6' tek sada dokazana.
Sada kada se zna da je srećniji čovek - zdraviji čovek, ostaje
pitanje kako da budemo srećni, a time i zdraviji.
Steptou, međutim, nema pravi odgovor na to pitanje i tvrdi
da su sreća i radost produkt spleta okolnosti i prilika u
kojima ljudi žive.
'Mi možemo samo da pomognemo ljudima da prepoznaju ono što
im popravlja raspoloženje i što ih čini zadovoljnim i da im
preporučimo da provode mnogo više vremena u tome', rekao je
on.
Kečapom protiv
lošeg holesterola
30-decembar-2007.
10:32
Svakodnevna upotreba kečapa smanjuje nivo lošeg (LDL) holesterola,
utvrdili su finski naučnici. Stručnjaci s finskog Univerziteta
Aulu su zakljucili da kečap razara LDL holesterol, opasan
za kardivaskularni sistem, i tako podstiče normalan rad srca.
Tokom ispitivanja na ljudima koji su imali povišene vrednosti
holesterola, njegov nivo se značajno smanjio posle tri nedelje
svakodnevne upotrebe manje količine kečapa.
Naučnike je iznenadilo ovako pozitivno i brzo dejstvo kečapa,
koje objašnjavaju njegovim glavnim sastojkom - paradajzom.
Paradajz sadrži niz izuzetno efikasnih i aktivnih biohemijskih
elemenata, od kojih se posebno izdvaja likopen, zahvaljujući
kome ovo povrće ima karakterističnu crvenu boju. Likopen je
takodje snažan antioksidant, koji čcuva ćelije od razornog
uticaja aktivnih masnoca, prenela je ruska agencija Itar-Tass.
Dakle, dok ne dodje sezona paradajza - uživajte u kečapu.
Jabuke za zdravlje
i lepotu
24-decembar-2007.
06:00
Jabuku s razlogom nazivaju rajskim voćem,
ne samo zbog prijatnog i osvežavajućeg ukusa već i zbog kalijuma,
fosfora, kalcijuma, sumpora, magnezijuma, mangana, karotena,
vitamina E, C i B, pektina, tanina, enzima i drugih blagotvornih
sastojaka koji poboljšavaju zdravlje i utiču na lepotu iznutra.
Ako ne volite ukus jabuka, od njih napravite sveže preparate
koje možete da koristite svakodnevno.
Sok od jabuke sa sodom je najjeftiniji napitak
koji okrepljuje, gasi žedj i ujedno čisti zube i usnu duplju.
Zahvaljujući vitaminima i mineralima koje sadrži, poboljšava
izgled i zdravlje vaše kože iznutra.
Čaj od jabuke je odličan ako često gubite
koncentraciju i loše spavate. Dovoljno je da oljuštite jednu
jabuku, koru prelijete litrom ključale vode, ostavite da odstoji
deset minuta i nakon toga procedite. Uz šolju ovog blagog,
ukusnog i delotvornog čaja prijaće vam i komadici sveže jabuke.
Da bi bila otpornija na hladan vetar i niske
temperature, koži lica potrebna je dodatna vlažnost. Osim
hidratantnim kremama, vlažnost kože možete da nadoknadite
i održavate korom sveže jabuke. Kad god imate vremena, oljuštite
jabuku i koru rasporedite po licu. Ovo će vam posebno prijati
posle napornog dana, jer će vas trenutno osvežiti.
Čokolada za bolji rad mozga
12-decembar-2007.
06:00
Uživajte
u crnoj čokoladi, jedite hladno meso i ribu za doručak, upražnjavajte
seks i vaš mozak će bolje funkcionisati, savetuju britanski
naučnici.
Kognitivni psiholog Teri Horn [Terry Horne] i biohemičar
Sajmon Vuton [Simon Wootton], autori knjige 'Naučite da trenirate
vaš mozak', tvrde da je izbor načina života od ključnog značaja
za održavanje vaše mentalne kondicije u top formi.
'Način života može povećati sposobnosti vašeg mozga', ukazao
je Horn i dodao da način života pomaže stvaranju hemijskih
uslova u mozgu.
Horn je u intervjuu Rojtersu rekao da je mozak sličniji hemijskoj
fabrici nego kompjuteru.
'Možete stvoriti optimalne uslove u vašem mozgu, niste samo
pasivna žrtva vaših gena', ukazao je on.
Autori ove knjige imaju drugačije mišljenje od onih koji
tvrde da je opadanje kognitivnih sposobnosti neizbežno posle
17. godine života. Pažljivim izborom načina života 'možete
stvoriti rezervni kognitivni kapacitet', smatra Horn.
Naučnici nude listu onoga šta se sme i šta ne sme i insistiraju
na tome da ljudi budu aktivni u održavanju svog mozga vitalnim.
Veliki deo liste je sam po sebi razumljiv.
'Stres je loš za vašu sposobnost mišljenja. Izbegavajte prekomernu
potrošnju alkohola i ne pušite hašiš.'
Autori takođe pozivaju čitaoce da izbegavaju gledanje sapunica,
a Horn poručuje: 'Ne mešajte se s ciničnim ljudima i onima
koji stalno jadikuju i zapomažu'.
Knjiga je puna praktičnih saveta kako da vaš mozak radi punom
parom.
'Hladno meso i riba dobri su za doručak', kaže Horn u knjizi
koja je, kako ističu autori, bazirana na vodećim naučnim istraživanjima
širom sveta.
Crna čokolada je za takođe dobra jer sadrži mnogo hemijskih
sastojaka koji su prisutni kada mozak dobro radi. Ona relaksira
mišiće oko krvnih sudova i praktično poboljšava dotok krvi
u mozak.
Naučnici su zatim razmotrili svih sedam stadijuma kroz koja
se prolazi prilikom seksa i zaključili da 'u četiri od sedam
stadijuma nailazimo na iste hemijske supstance koje pomažu
u procesu mišljenja'.
Vino čuva arterije
05-decembar-2007.
06:00
Redovno
konzumiranje manjih količina vina smanjuje zapaljenske procese
u krvnim sudovima žena, pokazala je jedna španska studija.
Brojna istraživanja su već pokazala da su vinopije manje podložne
srčanim oboljenjima od onih koji nikad ne konzumiraju alkohol,
ali su stručnjaci s Univerziteta u Barseloni želeli da provere
da li između vina i zdravlja srca postoji direktna veza, prenosi
Rojters.
Dosadašnje studije koje su pokazale da oni koji piju vino
imaju zdravije srce nisu dokazale da je vino direktan uzrok
toga, objasnio je jedan od autora istraživanja, dr Emilio
Sakanelja, već se mogao izvući zaključak da se ljubitelji
vina možda zdravije hrane, da su fizički aktivniji ili imaju
neke druge navike koje dobro deluju na srce.
Zbog toga su se dr Sakanelja i njegove kolege usredsredili
na potencijalni direktan uticaj vina na zapaljenske procese
u krvnim sudovima. Ovi procesi predstavljaju reakciju na raznovrsne
negativne faktore, kao što su pušenje, visok holesterol ili
gojaznost.
Zapaljenja doprinose stvaranju masnih naslaga, tzv. plaka,
na zidovima arterija, a čine verovatnijim i da će se te naslage
pokrenuti s mesta i stvoriti krvni ugrušak koji može da izazove
srčani udar.
Dr Sakanelja i njegov tim ispitivali su 35 zdravih žena koje
su redovno pile vino. Ove žene su prvo provele četiri nedelje
na zdravoj ishrani, ali bez vina, a potom još mesec dana na
istoj takvoj ishrani praćenoj čašom vina uz ručak i uz večeru.
Testirano je i dejstvo crnog i dejstvo belog vina.
Ustanovljeno je da je posle četiri nedelje redovnog konzumiranja
vina nivo dobrog (HDL) holesterola u krvi ispitanica povećan,
a nivo nekih inflamatornih supstanci, kao što je C-reaktivni
protein, smanjen.
Bolje rezultate dalo je konzumiranje crnog nego belog vina,
što se možda može pripisati većoj koncentraciji antioksidanta
polifenola u njemu. Poznato je da su polifenoli biljna jedinjenja
koja pomažu redukovanju zapaljenskih procesa.
Dr Sakanelja ističe da su dosadašnje studije pokazale da
umereno konzumiranje vina (jedna do dve čaše dnevno) može
da smanji rizik umiranja od srčane bolesti za gotovo trećinu.
Zbog toga on preporučuje ljudima koji imaju ovu zdravu naviku
da s njom nastave.
S druge strane, onima koji ne piju, lekari ne mogu čista
srca preporučiti da počnu da piju budući da su neki ljudi
osetljiviji na probleme vezane za alkohol, napominje dr Sakanelja.
(Tanjug)
Omega-3 kiselinama protiv demencije
28-novembar-2007.
13:00
Nezasićene
masne kiseline omega-3 smanjuju opasnost od demencije za 60
odsto, pokazali su rezultati istraživanja koje je grupa francuskih
naučnika iz Instituta za zdravlje i medicinska istraživanja
(Inserm) sprovela na 8.100 osoba starijih od 65 godina.
Posle četiri godine praćenja načina ishrane tih osoba, istraživači
su ustanovili da je opasnost od demencije manja za 60 odsto
kod onih koji redovno konzumiraju ulje bogato nezasićenim
masnim kiselinama omega-3 kao što je ulje od lana, oraha i
uljane repice, a za 30 odsto kod osoba koje redovno konzumiraju
voće i povrće.
Kod osoba koje konzumiraju ribu najmanje jednom sedmično
opasnost od razvoja demencije se smanjuje za 40 odsto, a od
degenerativnog moždanog obljenja Alchajmerove bolesti za 30
odsto.
Istraživači su naveli da se ti rezultati odnose samo na osobe
koje nisu nosioci gena apoE4 koji podstice nastanak Alchajmera
iako su i te osobe kada ne konzumiraju nezasićene masne kiseline
omega-6 u vecim, a omega-3 u manjim količinama izložene dva
puta vecoj opasnosti od pojave demencije, preneli su francuski
mediji.
Beta karoten za dobro pamćenje
i učenje
26-novembar-2007.
06:00

Uzimanjem vitamina beta karotena, kao dodatak ishrani tokom
nekoliko godina, može da se zaštite neke moždane funkcije
kao što su pamćenje i učenje, čiji gubitak dovodi do Alchajmerove
bolest, saopštili su naučnici.
U rezultatima istraživanja objavljenim u SAD, stručnjaci
navodi da su otkrili da se kognitivne sposobnosti mogu očuvati
ako se redovno uzima beta karoten najmanje deset godina.
Naučnici iz Bostona koji su sproveli studiji, rekli su da
beta karoten može da "bude značajno oružje" u sprečavanju
pojave gubitka pamćenja, što kasnije dovodi do Alchajmerove
bolesti ili nekog drugog oblika demencije.
Beta karoten je antioksidans - supstanca koja sprečava uništavanje
nekih molekula u telu i pretvara hranu u energiju. Neki eksperti
smatraju da antioksidansi smanjuju opasnost od dobijanja raka
i srčanih oboljenja.
"Beta karoten je vitamin antioksidans. Mislili smo da
će pomoći mozgu jer se zna da oksidativi mogu da ugroze funkcije
mozga i kasnije da utiču na gubitak pamćenja", navodi
se u studiji.
Ova supstanca nalazi se prvenstveno u šargarepi, slatkom
krompiru, spanacu, dinjama, repi, timijanu, zelenoj salati
i mangu. Stručnjaci preporučuju da se ove namirnice konzumiraju
sa nekim oblikom masnoće u malim količinama, pošto se karoteni
rastvaraju u masti.
Otkriven mogući uzrok dečje
hiperaktivnosti
19-novembar-2007.
06:00
Grupa
američkih naučnika je, zahvaljujući napretku tehnika za medicinska
snimanja, otkrila da bi zakasneli razvoj motornog korteksa
mogao da bude razlog prekomerne aktivnosti hiperaktivne dece.
Naučnici sa američkog Instituta za mentalno zdravlje, predvođeni
dr Filipom Šoom, koji su sproveli istraživanje, zaključili
su da, kod neke dece, kašnjenje u tom razvoju može da bude
i do tri godine.
Delovi mozga zahvaćeni kašnjenjem u razvoju su oni odgovorni
za pažnju, trenutno pamćenje i centar za nagrađivanje.
Dr Šo je, međutim, istakao da snimanje mozga ne može da bude
način za dijagnostikovanje sindroma hiperaktivnosti, već da
dijagnostika pre svega treba da počiva na detaljnom kliničkom
ispitivanju i iskazima deteta i njegove okoline. U protivnom,
postoji opasnost da se neka deca suviše brzo svrstaju u hiperaktivnu,
preneli su francuski mediji.
(Tanjug)
Masna hrana ugrožava "unutrašnji
časovnik"
12-novembar-2007.
11:00
Ishrana
bogata mastima nije dobra za srce, kao ni za čitav organizam
jer uzrokuje lančanu reakciju koja ugrožava funkcije metabolizma,
saopštili su naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u SAD.
Prema istraživanju sprovedenom nad laboratorijskim životinjama,
naš "unutrašnji časovnik", ciji ciklus traje 24
sata i kojim se reguliše ritam spavanja i budnosti i osećaj
gladi, usko je povezan s metabolizmom.
Ishrana koja sadrži mnogo kalorija može da ugrozi unutrašnji
časovnik i pokrene neku "vrstu začaranog kruga kojim
se povećava opasnost od gojaznosti i dijabetesa".
"Unutrašnji časovnik i metabolizam predstavljaju dva
usaglašena sistema u organizmu. Ako se poremeti ritam jednog
sistema onda se beleže neželjene pojave i u drugom",
izjavio je za časopis "Sel metabolizm" (Cell Metabolism)
američki endokrinolog Džo Bas sa Univerziteta u Čikagu
Tokom istraživanja, laboratorijski miševi hranjeni su masnijom
hranom. Posle dve nedelje, oni su promenili ritam spavanja
i buđenja, tako što su prekidali period odmora da bi jeli.
(Beta-AFP)
Osmeh doprinosi lepšem izgledu
04-novembar-2007.
11:00
Koliko
se osmehujete ljudima iz svoje okoline? Ako to ne radite često,
krajnje je vreme da počnete, jer cete brzo uvideti pozitivne
efekte, kaže dr Gilbert, autor knjige "Gube samo oni
koji ne igraju“.
Osmeh doprinosi lepšem izgledu, poboljšava raspoloženje i
iznenađuje okolinu. Kada se smejemo, menja nam se telesna
hemija i postajemo zadovoljni i srećni, otkrivaju stručnjaci.
Prema zakonu o reciprocitetu osmeh i sreća će privući srecu,
dok će mrštenje privući samo bes i nesreću.
Osmeh gubimo kada se žalimo na sve ono što nam se ne sviđa,
ali možemo da ga povratimo ako počnemo da osećamo zadovoljstvo
zbog svega onoga u čemu uživamo.
Protivnika uvek možemo lakše da osvojimo osmehom nego kad
se mrštimo. Osmeh predstavlja savršenu medicinsku terapiju
za bes, tugu, razočaranje, nezadovoljstvo i mržnju, piše "Blic
žena".
Slobodno možemo reći - osmeh je lekovit.
U međuljudskim odnosima, u komunikaciji koja podrazumeva
govor tela, osmeh zauzima najupečatljiviji deo. Ukoliko nemate
naviku da se osmehujete, učite u društvu duhovitih ljudi ili
gledajte humorističke serije.
Nijedno živo biće, osim čoveka, nije u stanju da se smeje.
Kada je već tako, nastojte da negujete tu naviku. Ukoliko
mislite da nemate razloga za smeh, smejte se svojim predrasudama
i ubeđenjima, jer čovek je najsmešniji kada sebe shvati preozbiljno.
(MONDO)
Ženama je hladnije nego muškarcima
28-Oktobar-2007.
12:00
Osećaj
hladnoće i reakcija tela na niske temperature različiti su
kod žena i muškaraca, tvrde austrijski stručnjaci, koji navode
da su crvenilo na rukama, hladne noge i nos tipični ženski
fenomeni.
Angelika Grec, koja se bavi meteorološkom
medicinom u nemačkoj meteorološkoj službi, iako se ne slaže
s tvrdnjom da je ženska koža tanja i da zato gubi mnogo topline,
smatra da muškarci imaju više mišića i zato troše više energije
što utiče na osećaj topline.
Stručnjaci se slažu da mišići čine samo 25
odsto ženskog tela, dok se čak 40 odsto muškog tela sastoji
od mišića.
"Priroda je zbog ravnoteže dala ženama
bolju izolaciju da bi bolje zadržavale toplinu u telu, pri
čemu je udeo sala kod njih 25 odsto, za razliku od muškarca
u čijem se telu nalazi samo 15 odsto sala", izjavio je
Mihael Klajn iz austrijske meteorološke službe.
Grecova i Klajn se slažu da ta činjenica
pomaže ženama da lakše prežive u hladnoj vodi.
Međutm, salo je nepoželjno za žensku figuru
jer nije u skladu sa ženskim idealom lepote pa su žene prisiljene
na izbor između "dobre izolacije" i zadovoljstva
pri pogledu na vagu. (Tanjug)
Gojenje povećava rizik od raka
dojke
24-Oktobar-2007.
19:30
Žene
koje se znatnije ugoje u bilo kojoj fazi odraslog života izložene
su većem riziku obolevanja od raka dojke zbog toga što se
hormon estrogen akumulira u novostečenom salu i utiče na nastanak
tumora, upozoravaju stručnjaci sa američkog Naciolnalnog instituta
za rak.
Oni su ustanovili da žene koje kao odrasle steknu višak kilograma
ili postanu gojazne 1,4 puta češće obolevaju od te vrste raka
od onih koje su u zrelom dobu održavale stabilnu težinu, izveštava
Rojters.
Studijom je bilo obuhvaćeno blizu 100.000 Amerikanki koje
su prijavljivale svoju težinu sa 18, 35, 50 godina i kasnije.
Tokom istraživanja ispitaniće su se u proseku ugojile za 15,6
kg, a samo je osam odsto njih održalo devojačku kilažu.
Kod 2.111 praćenih žena u nekom trenutku se razvio rak dojke,
s tim što su njegove žrtve osetno češće bile one koje su imale
višak kilograma ili bile gojazne već na početku studije, kao
i one koje su se kasnije u većoj meri gojile.
Američki stručnjaci, na čelu sa Djoung Anom, naglašavaju
da je teško predvideti kad će nagomilani estrogen početi da
izaziva negativne posledice i da tu postoje razlike od žene
do žene.
Pokazalo se, na primer, da je gojenje manje rizičan faktor
kod onih žena kod kojih je menstruacija
počela u relativno ranom dobu ili koje su u menopauzi, ili
posle nje, prošle kroz terapiju nadoknadjivanja hormona. To
se objašnjava činjenicom da se organizam ovih žena prilagodio
većoj koncentraciji estrogena.
Nisu potvrđeni nalazi nekih ranijih studija da su žene koje
su u odraslom dobu slabile izložene manjem riziku obolevanja
od raka dojke. Takođe se iz zaključaka ove studije ne može
jasno zaključiti ni da li i skromno povećanje kilaže u odraslom
dobu povećava rizik od pomenute vrste raka.
Ovom studijom se naglašava da je opasno gomilanje kilograma
kod žena u bilo kojoj fazi zrelog života, a neke ranije navode
na zaključak da je ipak najopasnije gojenje posle menopauze,
kad jajnici prestaju da proizvode estrogen, a ćelije masti
postaju primarni izvor tog hormona.
(Tanjug)
Mali trikovi velikih lepotica
21-Oktobar-2007.
11:10
Lepotice
koje gledate na televiziji, kao i one neodoljive devojke koje
šetaju gradom, nisu takve i kada se probude.
One samo znaju kako da pomoću šminke "smanje“ nos, "povećaju“
usne, istaknu oči... Blago njima, mislite vi, a mi vam kažemo
da to i nije neka mudrost.
Ako smatrate da vam je nos duži, možete ga "skratiti“
frizurom! Kosa bi trebalo da vam bude do ramena, ne sasvim
uz lice, blago talasasta, a preporučuje se i da je obojite
u svetlije nijanse.
Takođe možete naneti malo rumenila na sredinu čela, a na
vrh nosa stavite tačkicu korektora malo tamnije nijanse nego
što je boja vaše kože.
Ako imate ožiljke od akni na licu možete ih "popuniti“
kremastim korektorom. Tamne fleke najbolje ćete prekriti korektorom
koji je za dve nijanse svetliji od podloge.
Naravno da "nečista" koža ne trpi sedefasta rumenila
i pudere koji će smo istaći nedostatke na koži.
Za prikrivanje tamnih podočnjaka najbolje je prvo staviti
podlogu, a zatim korektor malo svetlije nijanse. Međutim,
ako imate bore korektor razredite kapljicom vode.
Obrve očešljajte posebnom četkicom prema gore, mada vam i
četkica za zube može poslužiti za to.
Na mestim gde je obrva tanja, ako ste se zaneli prilikom
čupkanja, upotrebite olovku za oči koja mora biti iste boje
kao što su obrve. Kratkim potezima "popunite“, tamo gde
fali. Nakon oblikovanja ponovno ih očešljajte.
(MONDO)
Loš brak dovodi do infarkta
10-Oktobar-2007.
18:10
Loši
odnosi u bračnim zajednicama i s bližnjima povećavaju opasnost
od srčanih problema za 34 odsto, pokazali su rezultati novog
britanskog istraživanja.
Loši odnosi bi, kako su utvrdili britanski naučnici, mogli
da anuliraju generalno pozitivno dejstvo života u bračnoj
zajednici i socijalnih odnosa po zdravlje ljudi.
Grupa londonskih istraživača je došla do tih rezultata podelivši
uzorak od 9.000 britanskih funkcionera na tri grupe prema
učestalosti "negativnih događaja" u njihovim intimnim
odnosima.
Istraživanje je pokazalo da su funkcioneri kod kojih su ti
događaji bili najučestaliji bili izloženi 34 odsto većoj opasnosti
od srčanih problema tokom 12 godina koliko je kontrolisano
njihovo zdravstveno stanje.
Razlika nije postojala između muškaraca i žena, kao ni između
supružnika i drugih bliskih osoba (članovi porodice, prijatelji).
Tokom istraživanja su uzimani u obzir i činioci kao što su
godište ispitanika, životne navike (pušenje) i drugi socioekonomski
faktori koji utiču na opasnost od srčanih problema.
Sledeći korak naučnika je ispitivanje bioloških mehanizama
te veze između loših odnosa i srčanih oboljenja, preneli su
francuski mediji.
Čokolada ne izaziva zavisnost
08-Oktobar-2007.
12:30
Odupiranje
želji za čokoladom je beskorisno jer što više pokušavamo da
tu žudnju suzbijemo, ona je sve veća, tvrde britanski naučnici.
"Strasni ljubitelji čokolade, takozvani
čokoholici, mogu medjutim da odahnu jer taj slatkiš ne izaziva
zavisnost, uprkos činjenici da mnogi ljudi smatraju da ne
mogu da kontrolišu svoju potrebu za čokoladom", rekao
je psiholog s Univerziteta u Bristolu Peter Rodžers.
Mnogi smatraju da su odredjeni sastojci u
čokoladi, kao što je feniletilamin, koji podižu raspoloženje
kada dospeju u mozak, dokaz da čokolada izaziva zavisnost.
Neki od tih sastojaka se, medjutim, u još većoj koncentraciji
nalaze i u drugim prehrambenim proizvodima koji nam se manje
dopadaju, kao na primer u avokadu i siru i ne izazivaju zavisnost
kako mnogi čokoholici misle, ukazao je Rodžers.
Socijalno stanovište da je čokolada "rdjava,
ali fina", može u stvari, biti ono što tera ljude da
čokoladu smatraju zabranjenim užitkom i da još više žude za
njom.
"Drugim rečima, čokolada je visoko željeni
prehrambeni proizvod, ali koji bi u skladu sa socijalnim normama
trebalo umereno jesti", ukazao je Rodžers i objasnio
da pokušaji odupiranja toj žudnji za čokoladom izaziva samo
još veće razmišljanje o njoj i time još jaču želju. Pojedina
istraživanja su pokazala da tamna čokolada sadrži više korisnih
sastojaka koji se povezuju sa zdravljem srca, mada stručnjaci
ukazuju da visok sadržaj šećera i masnoća u većini čokoladnih
proizvoda može poništit deo tih koristi.
Čak ni taj blagotvoran uticaj na zdravlje
ne čini, medjutim, tamnu čokoladu tako popularnom kao što
je mlečna. Činjenica da omiljena mlečna čokolada sadrži manju
količinu takozvanih psihoaktivnih supstanci koje se u većoj
količini nalaze u tamnoj daje dodatne dokaze da čokolada ne
izaziva zavisnost.
"Stoga je daleko prihvatljivije objašnjenje
da su žudnja za čokoladom i njen uticaj na raspoloženje uglavnom
rezultat prisustva glavnih sastojaka, šećera i masnoće i njihovih
orosenzorskih karakteristika (ukusa, mirisa i teksture) koje
izazivaju užitak", objasnio je Rodžers. |