Lepota i zdravlje

 
 
 
Srbija
Kruševac
Zabava
Život
1Naši prijatelji
 
 

Ne preterujte sa jajima!

27-april--2008.

Sredovečni muškarci koji jedu sedam i više jaja nedeljno su pod većim rizikom da rano umru nego njihovi vršnjaci koji to ne čine, a dijabetičari koji pojedu i jedno jaje nedeljno izloženi su većem smrtnom riziku, pokazalo je američko istraživanje koje je trajalo 20 godina.

Ne navodeći precizno šta je to u jajima što povećava rizik od smrti, dr Lik Đus i dr Majkl Gaciano sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard, navode da muškarci, koji ne boluju od dijabetesa, mogu da pojedu do šest jaja nedeljno i da time ne povećaju rizik od prerane smrti, izveštava Rojters.

Harvardski tim proučio je zdravstvene izveštaje 21.327 američkih lekara, koji su učestvovali u obimnoj studiji o zdravlju medicinskih radnika. Doktori su praćeni dvadeset godina, od 1981, a za to vreme su redovno davali obaveštenja o stanju svog zdravlja i načinu života.

Tokom dve decenije 1.550 ispitanika je doživelo srčani udar, 1.342 šlog, a ukupno ih je umrlo preko 5.000.

Ustanovljeno je da su oni koji su jeli sedam i više jaja nedeljno bili pod rizikom da umru tokom tog dvadesetogodsišnjeg perioda većim za 23 odsto, a dijabetičari koji pojedu i jedno jaje pod dvostruko većim rizikom da umru zbog bilo kog uzroka, a naročito od infarkta ili šloga.

Uz samostalno negativno dejstvo preteranog konzumiranja jaja na životni vek, harvardski istraživači navode i da su u principu ispitanici koji su jeli najviše jaja bili i stariji, deblji, da su jeli više povrća, ali manje žitnih pahuljica za doručak, da je među njima bilo više onih koji su pili alkohol, pušili i koji nisu bili skloni fizičkoj aktivnosti, što su takođe sve faktori koji mogu da povećaju rizik od srčanog udara i smrti.

Jaja su bogata holesterolom koji, kad se konzumira u većim količinama, može da izazove zakrečenje arterija i poveća rizik od infarkta ili šloga.

Međutim, dr Robert Ekel sa Univerziteta Kolorada, bišvi predsednik Američkog udruženja za srce, kaže da su jaja kao i svaka druga hrana - ni dobra, ni loša i da mogu da predstavljaju i sastojak ishrane koja pogoduje zdravlju srca.

Dakle, jaja ne bi trebalo potpuno izbaciti iz ishrane. Jaja su odlična protiv stresa, jer telo snabdevaju potrošenim belančevinama, dobra su i za imunitet, jer su jedna od retkih namirnica koje organizmu daju vitamin D.

Takođe, jedno jaje dnevno pokriva 26 odsto potreba organizma za folnom kiselinom. Ono podstiče funkcije mozga, jača vid, usporava starenje i jača seksualnost.

Osobe koje nemaju zdravstvenih tegoba jaja mogu da konzumiraju bez brige, dok bi ljudi sa povišenim nivoom holesterola morali da konsultuju lekara.

Bućnite se u čokoladu, vino ili kafu

10-april--2008.

VIDI KUPANJE U VINU!!!! YOU TUBE

U japanskom gradu Hakonea postoji banja koja nudi neobičan spa tretman - kupanje u vinu, čokoladi, kafi ili zelenom čaju.

Yunessun je jedan od najvećih i najbolje opremljenih spa centara u blizini Tokija. Opremljen je sa 25 različitih bazena koji su, kako oni kažu - zdravi za kožu.

Tako u jednom od bazena možete plivati u japanskom tradicionalnom piću sake. Reč je o napitku koji se dobija od pirinča i koji je, navodno, dobar za kožu.

Nakon toga uskočite u bazen sa zelenim čajem. Interesantno je da iznad ovog bazena visi veliki čajnik koji u bazen doliva sveži čaj.

Kupanje u kafi navodno otklanja umor, kao i "vinska kupka". Oni koji su probali kažu da je miris fantastičan.

Ako vas baš interesuje da li su ti bazeni zaista blagotvorni, a Japan vam je daleko, ne preporučujemo da probate kod kuće.

U vašu kadu možete sipati toplu vodu, morsku so, eterično ulje, kupovno kupku, kamilicu, žalfiju, ali i zeleni čaj.

Do savršene šminke za deset minuta

24-mart--2008.

Bez obzira na to koje je doba dana ili u kolikoj ste gužvi, kada je o šminkanju reč neka pravila se ne smeju zaobilaziti.

Nanošenje podloge

Podloga mora da odgovara tonu vaše kože. Nema žene kojoj bi "stajao" ten boje cigle. Dakle, pažljivo odaberite boju pudera u skladu sa vašim prirodnim tenom. Ne zaboravite da šake često prinosimo licu, dakle, boje se moraju "uklopiti", jer nema ništa tužnije od preplanulih obraza naslonjenih na porcelanski blede šake. Kada izaberete pravu boju, pri nanošenju pudera treba još samo da obratite pažnju na količinu. "Pozorišna šminka" je potpuno neprihvatljiva, bez obzira na doba dana.

Prikrivanje podočnjaka

Podočnjaci su jedan od "smrtnih grehova" kada je šminka u pitanju, naročito danas, kada postoji toliko različitih vrsta korektora. Ipak, trebalo bi da budete oprezni, koža u području oko očiju je veoma osetljiva, tako da bi trebalo da koristite što je moguće kvalitetnije proizvode. Što se nijanse tiče, najvažnije je da obratite pažnju na prirodnu boju vaših podočnjaka. Ukoliko su sivkasti, rešenje je korektor koji "vuče" na ružičasto, a ako su plavičasti, korektor boje kajsije će biti bolje rešenje.

Nanošenje rumenila

Svaka žena koja se barem jednom u životu našminkala zna da rumenilo može biti najbolji prijatelj, ali i najgori neprijatelj. Trebalo bi da imate u vidu da se rumenilom samo naglašavaju prirodne crte lica. Jasno vam je da savršene jagodične kosti ne možete "nacrtati", tako da bi bolje bilo da ni ne pokušavate to da izvedete. Blagi potez širokom četkom i minimalna količina boje na licu su pravo rešenje.

Kad uspešno izvedete sve ovo, u dnevnoj varijanti preostaje vam još tridesetak sekundi "posla": sjaj za usne u nekoj prirodnoj nijansi, malo maskare, i spremne ste za posao.

Ako se spremate za večernji izlazak, sjaj zamenite ružem, nanesite malo senke u vašoj omiljenoj boji i obavezno, obavezno, stavite dva sloja maskare. Nema princa koji bi odoleo tom magičnom pogledu...

 

Pobedite celulit

15-mart--2008. 08 :30

Celulit, problem koji muči žene širom sveta, "otkriven" je 1973. godine, i od tada se izmedju dve strane vodi rovovski rat.

Neki stručnjaci smatraju da je pomorandžina kora na zadnjici i butinama rezultat genetskog nasledja, dok su drugi skloni verovanju da je celulit posledica napravilnog načina ishrane, nedostatka fizičkih aktivnosti i loše cirkulacije koja za rezultat ima nakupljanje toksina u organizmu.

Bilo kako bilo, ako imate celulit, to što su za ovaj problem možda odgovorni geni neće vas baš previše utešiti.

Pre nego što padnete u očajanje, pokušajte da se pridržavate nekoliko jednostavnih saveta - bitka sa celulitom mogla bi da bude rešena u vašu korist.

Morate unositi dovoljno tečnosti, a najbolji izbor je negazirana, obična voda koja doprinosi izbacivanju toksina iz organizma. Umesto kafe pijte biljne čajeve, a ako ste odlučili da istrajete u borbi protiv celulita čaj od koprive je idealan izbor.

Vežbajte dva ili tri puta nedeljno, jer celodnevno sedenje stvara savršene uslove za nastanak celulita. Fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju, a znojenjem se iz organizma izbacuju štetne materije.

Izbegavajte nošenje uskih farmerki, podvezica ili jako uskih čarapa koje mogu oslabiti cirkulaciju.

Gladovanje podstiče razvoj celulita. Umesto stroge dijete "bacite se" na zdrave namirnice. Pokušajte da jedete ribu nekoliko puta nedeljno, a voće i povrće trebalo bi svakodnevno da bude na vašem stolu.

Svakodnevne blage masaže poboljšavaju cirkulaciju i doprinose rešavanju problema. S obzirom na to da se celulit nalazi u vezivnmo tkivu tri do pet milimetara ispod povšine kože, nema potrebe za grubim pokretima, masaža ne sme da izaziva bol i modrice.

U borbi protiv celulita najvažnija je upornost, prvi rezultati obično su vidljivi tek posle šest nedelja. Dakle, nemojte se obeshrabriti - pridržavajte se saveta i naoružajte se strpljenjem, a rezultati neće izostati.

Stiže proleće, stižu alergije

08-mart--2008. 06 :10

S pojavom lepog vremena stižu i prve nevolje za ljude sklone alergijama. Prvi prolećni sunčevi zraci najavljuju cvetanje drveća i biljki tako da oni kojima smeta polen, treba da budu spremni.

Kijanje u serijama, zapušen nos, curenje ili svrab nosa, crvenilo, suzenje i svrab očiju, glavobolja, poremećaj čula mirisa, umor, promene na koži, kašalj, otežano disanje, prvi su simptomi da je alergija možda "stigla”, ali svakako treba konsultovati lekara radi tačne dijagnoze kako bi se utvrdilo na šta telo reaguje.

"Prvi simptomi kada roditelji treba da posumnjaju da je možda reč o alergijskoj kijavici, jeste kada dete počne da kija u naletima čim izađe napolje, ima zapušen nos, češe nos, a znak mogu da budu i suzne i crvene oči", kaže za "24 sata" doktor pedijatar specijalističke ordinacije "Medika eksperta plus” Snežana Mihailović.

Ona je objasnila da se alergijske kijavice pojavljuju najčešće pre 20. godine života, a da se sklonost ka alergijama nasleđuje.

"Ako je moguće, u vreme cvetanja polena treba zatvarati prozore, izbegavati izlete i kampovanja u prirodi i u dogovoru s lekarom uzimati prepisanu terapiju jer se alergije mogu uspešno držati pod kontrolom. Najčešći lekovi koji se uzimaju kako bi se alergija sprečila, jesu antihistaminici, nazalni kortikosteroidi, antileukotrieni, a savetuje se i imunoterapija", kaže Mihailović.

Simptomi alergije mogu da variraju u zavisnosti od koncentracije polena u vazduhu. Ako je ona mala, alergija ne mora da se pojavi, dok je ona izvesna ako je velika količina polena u vazduhu koji udišemo. Svima onima koji imaju nevolje u proleće, stiže olakšanje posle kiše kada se polen staloži, a najugroženiji su kada ga vetar raznosi.

Prisutnost polena u vazduhu najveća je ujutru, dok se ona tokom dana, s rastom temperature i jačim sunčevim zracima smanjuje.

Jogurtom protiv paradentoze

25-februar--2008. 08 :10

Redovno konzumiranje jogurta, i druge hrane koja sadrži mlečnu kiselinu, dobro je za zdravlje desni, zaključili su japanski stručnjaci s Univerziteta Kjušu.

Dr Jošihiro Šimazaki i njegov tim ustanovili su da na desni blagotvorno deluju jogurt i drugi napici koji sadrže mlečnu kiselinu, ali ne i sir i mleko.

Paradentoza je hronično bakterijsko oboljenje odraslih, koje karakteriše povlačenje desni i ispadanje zuba. Osim redovnog pranja zuba i čišćenja koncem, vrlo su ograničene mere za ublažavanje ovog oboljenja, podvlači dr Šimazaki.

Neka ranija istraživanja utvrdila su manju učestalost paradentoze kod osoba koje konzumiraju dosta mlečnih proizvoda, ali nisu utvrdila koji mlečni produkti su najkorisniji.

Dr Šimazaki i njegov tim procenili su odnos izmedju težine paradentoze kod 942 maškarca i žene, starosti od 40 do 79 godina, i njihovog unosa mleka, sira i hrane bogate mlečnom kiselinom.

Ustanovljeno je da su ljudi sa generalizovanom (uznapredovalom) paradentozom unosili manje hrane bogate mlečnom kiselinom od ispitanika sa lokalizovanom (manje izraženom) paradentozom.

Kada su uzeti u obzir faktori kao što su godine, pol, pušenje, konzumiranje alkohola, učestalost pranja zuba, nivo šećera i holesterola u krvi, ispostavilo se da su oni ispitanici koji su svakog dana konzumirali 55 grama ili više jogurta ili drugih napitaka bogatih mlečnom kiselinom, imali znatno manje pokazatelja teške paradentoze od ostalih ispitanika.

Japanski naučnici smatraju da blagotvoran efekat na zdravlje desni verovatno ima probiotičko delovanje bakterije "lactobacillus", koje ima u produktimna bogatim mlečnom kiselinom.

Buduća istraživanja trebalo bi da pokažu da li kontinuirano unošenje hrane bogate mlečnom kiselinom dovodi do promena u napredovanju paradentoze.

Opasan je abortus, a ne kontracepcija

14-februar--2008. 06:10

U Srbiji modernu zaštitu od neželjene trudnoće - kontraceptivne pilule, spiralu ili kondom - koristi tek svaka peta žena. Zbog toga se godišnje izvrši između 150.000 i 200.000 namernih prekida trudnoće, pri čemu je 90 odsto žena koje se odluče na ovu intervenciju u braku.

Prema rečima dr Katarine Sedlacki iz Republičkog centra za planiranje porodice, najviše zabrinjavaju maloletničke trudnoće jer godišnje između šest i sedam hiljada devojaka mlađih od 18 godina izvrši abortus, a sve je veći i broj dece koja u završnim razredima osnovne škole stupaju u seksualne odnose.

Dr Sedlacki koja je i lekarka Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić", navela je i da u Srbiji četvrtina roditelja ne zna za seksualne aktivnosti svoje dece, polovina zna i ponaša se pasivno, a samo preostala četvrtina njih se interesuje i razgovara o tome sa decom.

Da bi se razvila svest o tome da abortus ne sme biti izbor savremene žene, planira se uvođenje seksualnog vaspitanja u škole za đake između šestog i osmog razreda osnovne škole.

U Srbiji još uvek vlada neopravdani strah od pilula za kontracepciju, tako da se parovi često odlučuju za klasične i krajnje nepouzdane mere kontrole rađanja kao što su računanje plodnih dana ili prekinuti snošaj.

Predsednica Udruženja za reproduktivno zdravlje Ana Mitrović je istakla da u opštoj populaciji svako mora da prepozna svoju ulogu, jer kako je navela, abortus ne sme da bude metod kontrole rađanja.

Pre dve godine ovo udruženje je pokrenulo i internet stranicu www.21dan.com, na kojoj građani stručnjacima mogu da postavljaju pitanja o reproduktivnom zdravlju, a cilj je informisanje mladih o toj temi.

(Beta)

Muškarci koji puše brže ćelave

05-februar-2008. 06:01

Pušenje može ubrzati proces gubitka kose kod muškaraca, utvrdili su tajvanski naučnici. Pušenje uništava folikule dlake, omta cirkulaciju krvi i homona u koži lobanje i povećati lučenje estrogena, kažu naučnici s Univerziteta u Tajpeju.

Ispitivanjem 740 muškaraca starih prosečno 65 godina utvrdjeno je da cigarete imaju značajnu ulogu "u razvoju umerenog ili velikog" gubitka kose u slučaju pušenja više od 20 cigareta dnevno, prenela je agencija Rojters.

Generalno gledano, rizik od androgene alopecije - uobičajenog gubitka kose kod muškaraca - manji je, medjutim, kod tajvanskih muškaraca nego kod "osoba bele rase", što su utvrdila i ranija istraživanja.

Ova studija preporučuje da muškarcima koji pokazuju rane znake gubitka kose bude skrenuta pažnja na ulogu koju može imati pušenje kako bi se sprečilo dalje napredovanje ćelavosti.

Gubitak kose je uobičajen medju muškarcima bele rase, ali se manje sreće kod muškaraca afričkog porekla, ljudi s Dalekog istoka i američkih domorodaca, navedeno je u studiji.

(MONDO)

Radost donosi sreću

05-januar-2008. 06:01

Radosno srce je zdravije srce, zaključak je ispitivanja koje je sprovedeno nad 3.000 odraslih osoba u Britaniji.

Prema tom istraživanju, koje je predvodio Endru Steptou sa londonskog Univerzitetskog koledža, osobe boljeg raspoloženja imale su manji nivo hormona 'kortisol', koji se naziva i 'hormonom stresa', koji može izazvati povećan krvni pritisak, gojaznost i pad imunog sistema.

Rezultati studije, objavljeni u Američkom časopisu za epidemiologiju, takođe pokazuju da žene koje pokazuju više pozitivnih emocija imaju manji nivo dva protenina u krvi - 'C-reaktivnog proteina' i 'interleukina 6' - koji signaliziraju na opštu upalu organizma, a čije hronično prisustvo vremenom dovodi do srčanih smetnji, pa čak i do raka.

Zbog svega toga istraživači smatraju da vesele osobe imaju veći zdravstveni potencijal od onih koji su pod stalnim stresom ili su u stalnom neprijateljskom ili pesimističkom raspoloženju, ali se uzroci toga i dalje ispituju.

Jedna od mogućnosti je da veseli ljudi vode mnogo zdraviji život, ali je studija pokazala da to nije baš uvek slučaj.

'Zbog toga tražimo veću biološku povezanost između vesele prirode i zdravlja', rekao je Steptou.

Tokom istraživanja, Steptou i njegove kolege su od 2.873 ispitanika šest puta dnevno uzimali uzorke pljuvačke, zajedno sa izjavom o tome kako se osećaju u tom trenutku - srećno, uzbuđeno ili zadovoljno.

Sledećeg dana učesnicima u anketi meren je nivo 'C-reaktivnog proteina' i 'interleukina 6'.

Rezultati su pokazali da su i muškarci, i žene koji su rekli da su radosni imali manji nivo kortizola tokom celog dana, čak i kada su bili prisutni određeni izazivači njegovog porasta, kao što su uzrast, kilaža ili pušenje.

Kod žena, ali ne i kod muškaraca, pozitivne emocije su dovodile do smanjenja 'C-reaktivnog proteina' i 'Interleukina 6'. Uzroci različitosti zbog pola, međutim, nisu utvrđeni.

Steptou je objasnio da je veza između radosti i kortizola bila poznata iz nekih ranijih manjih studija, ali da je veza sa 'C-reaktivnim proteinom' i 'Interleukinom 6' tek sada dokazana.

Sada kada se zna da je srećniji čovek - zdraviji čovek, ostaje pitanje kako da budemo srećni, a time i zdraviji.

Steptou, međutim, nema pravi odgovor na to pitanje i tvrdi da su sreća i radost produkt spleta okolnosti i prilika u kojima ljudi žive.

'Mi možemo samo da pomognemo ljudima da prepoznaju ono što im popravlja raspoloženje i što ih čini zadovoljnim i da im preporučimo da provode mnogo više vremena u tome', rekao je on.

Kečapom protiv lošeg holesterola

30-decembar-2007. 10:32

Svakodnevna upotreba kečapa smanjuje nivo lošeg (LDL) holesterola, utvrdili su finski naučnici. Stručnjaci s finskog Univerziteta Aulu su zakljucili da kečap razara LDL holesterol, opasan za kardivaskularni sistem, i tako podstiče normalan rad srca.

Tokom ispitivanja na ljudima koji su imali povišene vrednosti holesterola, njegov nivo se značajno smanjio posle tri nedelje svakodnevne upotrebe manje količine kečapa.

Naučnike je iznenadilo ovako pozitivno i brzo dejstvo kečapa, koje objašnjavaju njegovim glavnim sastojkom - paradajzom.

Paradajz sadrži niz izuzetno efikasnih i aktivnih biohemijskih elemenata, od kojih se posebno izdvaja likopen, zahvaljujući kome ovo povrće ima karakterističnu crvenu boju. Likopen je takodje snažan antioksidant, koji čcuva ćelije od razornog uticaja aktivnih masnoca, prenela je ruska agencija Itar-Tass.

Dakle, dok ne dodje sezona paradajza - uživajte u kečapu.

Jabuke za zdravlje i lepotu
24-decembar-2007. 06:00

Jabuku s razlogom nazivaju rajskim voćem, ne samo zbog prijatnog i osvežavajućeg ukusa već i zbog kalijuma, fosfora, kalcijuma, sumpora, magnezijuma, mangana, karotena, vitamina E, C i B, pektina, tanina, enzima i drugih blagotvornih sastojaka koji poboljšavaju zdravlje i utiču na lepotu iznutra. Ako ne volite ukus jabuka, od njih napravite sveže preparate koje možete da koristite svakodnevno.

Sok od jabuke sa sodom je najjeftiniji napitak koji okrepljuje, gasi žedj i ujedno čisti zube i usnu duplju. Zahvaljujući vitaminima i mineralima koje sadrži, poboljšava izgled i zdravlje vaše kože iznutra.

Čaj od jabuke je odličan ako često gubite koncentraciju i loše spavate. Dovoljno je da oljuštite jednu jabuku, koru prelijete litrom ključale vode, ostavite da odstoji deset minuta i nakon toga procedite. Uz šolju ovog blagog, ukusnog i delotvornog čaja prijaće vam i komadici sveže jabuke.

Da bi bila otpornija na hladan vetar i niske temperature, koži lica potrebna je dodatna vlažnost. Osim hidratantnim kremama, vlažnost kože možete da nadoknadite i održavate korom sveže jabuke. Kad god imate vremena, oljuštite jabuku i koru rasporedite po licu. Ovo će vam posebno prijati posle napornog dana, jer će vas trenutno osvežiti.

Čokolada za bolji rad mozga

12-decembar-2007. 06:00

Uživajte u crnoj čokoladi, jedite hladno meso i ribu za doručak, upražnjavajte seks i vaš mozak će bolje funkcionisati, savetuju britanski naučnici.

Kognitivni psiholog Teri Horn [Terry Horne] i biohemičar Sajmon Vuton [Simon Wootton], autori knjige 'Naučite da trenirate vaš mozak', tvrde da je izbor načina života od ključnog značaja za održavanje vaše mentalne kondicije u top formi.

'Način života može povećati sposobnosti vašeg mozga', ukazao je Horn i dodao da način života pomaže stvaranju hemijskih uslova u mozgu.

Horn je u intervjuu Rojtersu rekao da je mozak sličniji hemijskoj fabrici nego kompjuteru.

'Možete stvoriti optimalne uslove u vašem mozgu, niste samo pasivna žrtva vaših gena', ukazao je on.

Autori ove knjige imaju drugačije mišljenje od onih koji tvrde da je opadanje kognitivnih sposobnosti neizbežno posle 17. godine života. Pažljivim izborom načina života 'možete stvoriti rezervni kognitivni kapacitet', smatra Horn.

Naučnici nude listu onoga šta se sme i šta ne sme i insistiraju na tome da ljudi budu aktivni u održavanju svog mozga vitalnim.

Veliki deo liste je sam po sebi razumljiv.

'Stres je loš za vašu sposobnost mišljenja. Izbegavajte prekomernu potrošnju alkohola i ne pušite hašiš.'

Autori takođe pozivaju čitaoce da izbegavaju gledanje sapunica, a Horn poručuje: 'Ne mešajte se s ciničnim ljudima i onima koji stalno jadikuju i zapomažu'.

Knjiga je puna praktičnih saveta kako da vaš mozak radi punom parom.

'Hladno meso i riba dobri su za doručak', kaže Horn u knjizi koja je, kako ističu autori, bazirana na vodećim naučnim istraživanjima širom sveta.

Crna čokolada je za takođe dobra jer sadrži mnogo hemijskih sastojaka koji su prisutni kada mozak dobro radi. Ona relaksira mišiće oko krvnih sudova i praktično poboljšava dotok krvi u mozak.

Naučnici su zatim razmotrili svih sedam stadijuma kroz koja se prolazi prilikom seksa i zaključili da 'u četiri od sedam stadijuma nailazimo na iste hemijske supstance koje pomažu u procesu mišljenja'.

Vino čuva arterije

05-decembar-2007. 06:00

Redovno konzumiranje manjih količina vina smanjuje zapaljenske procese u krvnim sudovima žena, pokazala je jedna španska studija. Brojna istraživanja su već pokazala da su vinopije manje podložne srčanim oboljenjima od onih koji nikad ne konzumiraju alkohol, ali su stručnjaci s Univerziteta u Barseloni želeli da provere da li između vina i zdravlja srca postoji direktna veza, prenosi Rojters.

Dosadašnje studije koje su pokazale da oni koji piju vino imaju zdravije srce nisu dokazale da je vino direktan uzrok toga, objasnio je jedan od autora istraživanja, dr Emilio Sakanelja, već se mogao izvući zaključak da se ljubitelji vina možda zdravije hrane, da su fizički aktivniji ili imaju neke druge navike koje dobro deluju na srce.

Zbog toga su se dr Sakanelja i njegove kolege usredsredili na potencijalni direktan uticaj vina na zapaljenske procese u krvnim sudovima. Ovi procesi predstavljaju reakciju na raznovrsne negativne faktore, kao što su pušenje, visok holesterol ili gojaznost.

Zapaljenja doprinose stvaranju masnih naslaga, tzv. plaka, na zidovima arterija, a čine verovatnijim i da će se te naslage pokrenuti s mesta i stvoriti krvni ugrušak koji može da izazove srčani udar.

Dr Sakanelja i njegov tim ispitivali su 35 zdravih žena koje su redovno pile vino. Ove žene su prvo provele četiri nedelje na zdravoj ishrani, ali bez vina, a potom još mesec dana na istoj takvoj ishrani praćenoj čašom vina uz ručak i uz večeru. Testirano je i dejstvo crnog i dejstvo belog vina.

Ustanovljeno je da je posle četiri nedelje redovnog konzumiranja vina nivo dobrog (HDL) holesterola u krvi ispitanica povećan, a nivo nekih inflamatornih supstanci, kao što je C-reaktivni protein, smanjen.

Bolje rezultate dalo je konzumiranje crnog nego belog vina, što se možda može pripisati većoj koncentraciji antioksidanta polifenola u njemu. Poznato je da su polifenoli biljna jedinjenja koja pomažu redukovanju zapaljenskih procesa.

Dr Sakanelja ističe da su dosadašnje studije pokazale da umereno konzumiranje vina (jedna do dve čaše dnevno) može da smanji rizik umiranja od srčane bolesti za gotovo trećinu. Zbog toga on preporučuje ljudima koji imaju ovu zdravu naviku da s njom nastave.

S druge strane, onima koji ne piju, lekari ne mogu čista srca preporučiti da počnu da piju budući da su neki ljudi osetljiviji na probleme vezane za alkohol, napominje dr Sakanelja.

(Tanjug)

Omega-3 kiselinama protiv demencije

28-novembar-2007. 13:00

Nezasićene masne kiseline omega-3 smanjuju opasnost od demencije za 60 odsto, pokazali su rezultati istraživanja koje je grupa francuskih naučnika iz Instituta za zdravlje i medicinska istraživanja (Inserm) sprovela na 8.100 osoba starijih od 65 godina.

Posle četiri godine praćenja načina ishrane tih osoba, istraživači su ustanovili da je opasnost od demencije manja za 60 odsto kod onih koji redovno konzumiraju ulje bogato nezasićenim masnim kiselinama omega-3 kao što je ulje od lana, oraha i uljane repice, a za 30 odsto kod osoba koje redovno konzumiraju voće i povrće.

Kod osoba koje konzumiraju ribu najmanje jednom sedmično opasnost od razvoja demencije se smanjuje za 40 odsto, a od degenerativnog moždanog obljenja Alchajmerove bolesti za 30 odsto.

Istraživači su naveli da se ti rezultati odnose samo na osobe koje nisu nosioci gena apoE4 koji podstice nastanak Alchajmera iako su i te osobe kada ne konzumiraju nezasićene masne kiseline omega-6 u vecim, a omega-3 u manjim količinama izložene dva puta vecoj opasnosti od pojave demencije, preneli su francuski mediji.

Beta karoten za dobro pamćenje i učenje

26-novembar-2007. 06:00

Uzimanjem vitamina beta karotena, kao dodatak ishrani tokom nekoliko godina, može da se zaštite neke moždane funkcije kao što su pamćenje i učenje, čiji gubitak dovodi do Alchajmerove bolest, saopštili su naučnici.

U rezultatima istraživanja objavljenim u SAD, stručnjaci navodi da su otkrili da se kognitivne sposobnosti mogu očuvati ako se redovno uzima beta karoten najmanje deset godina.

Naučnici iz Bostona koji su sproveli studiji, rekli su da beta karoten može da "bude značajno oružje" u sprečavanju pojave gubitka pamćenja, što kasnije dovodi do Alchajmerove bolesti ili nekog drugog oblika demencije.

Beta karoten je antioksidans - supstanca koja sprečava uništavanje nekih molekula u telu i pretvara hranu u energiju. Neki eksperti smatraju da antioksidansi smanjuju opasnost od dobijanja raka i srčanih oboljenja.


"Beta karoten je vitamin antioksidans. Mislili smo da će pomoći mozgu jer se zna da oksidativi mogu da ugroze funkcije mozga i kasnije da utiču na gubitak pamćenja", navodi se u studiji.

Ova supstanca nalazi se prvenstveno u šargarepi, slatkom krompiru, spanacu, dinjama, repi, timijanu, zelenoj salati i mangu. Stručnjaci preporučuju da se ove namirnice konzumiraju sa nekim oblikom masnoće u malim količinama, pošto se karoteni rastvaraju u masti.

Otkriven mogući uzrok dečje hiperaktivnosti

19-novembar-2007. 06:00

Grupa američkih naučnika je, zahvaljujući napretku tehnika za medicinska snimanja, otkrila da bi zakasneli razvoj motornog korteksa mogao da bude razlog prekomerne aktivnosti hiperaktivne dece.

Naučnici sa američkog Instituta za mentalno zdravlje, predvođeni dr Filipom Šoom, koji su sproveli istraživanje, zaključili su da, kod neke dece, kašnjenje u tom razvoju može da bude i do tri godine.

Delovi mozga zahvaćeni kašnjenjem u razvoju su oni odgovorni za pažnju, trenutno pamćenje i centar za nagrađivanje.

Dr Šo je, međutim, istakao da snimanje mozga ne može da bude način za dijagnostikovanje sindroma hiperaktivnosti, već da dijagnostika pre svega treba da počiva na detaljnom kliničkom ispitivanju i iskazima deteta i njegove okoline. U protivnom, postoji opasnost da se neka deca suviše brzo svrstaju u hiperaktivnu, preneli su francuski mediji.

(Tanjug)

Masna hrana ugrožava "unutrašnji časovnik"

12-novembar-2007. 11:00

Ishrana bogata mastima nije dobra za srce, kao ni za čitav organizam jer uzrokuje lančanu reakciju koja ugrožava funkcije metabolizma, saopštili su naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u SAD.

Prema istraživanju sprovedenom nad laboratorijskim životinjama, naš "unutrašnji časovnik", ciji ciklus traje 24 sata i kojim se reguliše ritam spavanja i budnosti i osećaj gladi, usko je povezan s metabolizmom.

Ishrana koja sadrži mnogo kalorija može da ugrozi unutrašnji časovnik i pokrene neku "vrstu začaranog kruga kojim se povećava opasnost od gojaznosti i dijabetesa".

"Unutrašnji časovnik i metabolizam predstavljaju dva usaglašena sistema u organizmu. Ako se poremeti ritam jednog sistema onda se beleže neželjene pojave i u drugom", izjavio je za časopis "Sel metabolizm" (Cell Metabolism) američki endokrinolog Džo Bas sa Univerziteta u Čikagu

Tokom istraživanja, laboratorijski miševi hranjeni su masnijom hranom. Posle dve nedelje, oni su promenili ritam spavanja i buđenja, tako što su prekidali period odmora da bi jeli. (Beta-AFP)

Osmeh doprinosi lepšem izgledu

04-novembar-2007. 11:00

Koliko se osmehujete ljudima iz svoje okoline? Ako to ne radite često, krajnje je vreme da počnete, jer cete brzo uvideti pozitivne efekte, kaže dr Gilbert, autor knjige "Gube samo oni koji ne igraju“.

Osmeh doprinosi lepšem izgledu, poboljšava raspoloženje i iznenađuje okolinu. Kada se smejemo, menja nam se telesna hemija i postajemo zadovoljni i srećni, otkrivaju stručnjaci.

Prema zakonu o reciprocitetu osmeh i sreća će privući srecu, dok će mrštenje privući samo bes i nesreću.

Osmeh gubimo kada se žalimo na sve ono što nam se ne sviđa, ali možemo da ga povratimo ako počnemo da osećamo zadovoljstvo zbog svega onoga u čemu uživamo.

Protivnika uvek možemo lakše da osvojimo osmehom nego kad se mrštimo. Osmeh predstavlja savršenu medicinsku terapiju za bes, tugu, razočaranje, nezadovoljstvo i mržnju, piše "Blic žena".

Slobodno možemo reći - osmeh je lekovit.

U međuljudskim odnosima, u komunikaciji koja podrazumeva govor tela, osmeh zauzima najupečatljiviji deo. Ukoliko nemate naviku da se osmehujete, učite u društvu duhovitih ljudi ili gledajte humorističke serije.

Nijedno živo biće, osim čoveka, nije u stanju da se smeje. Kada je već tako, nastojte da negujete tu naviku. Ukoliko mislite da nemate razloga za smeh, smejte se svojim predrasudama i ubeđenjima, jer čovek je najsmešniji kada sebe shvati preozbiljno. (MONDO)

Ženama je hladnije nego muškarcima

28-Oktobar-2007. 12:00

Osećaj hladnoće i reakcija tela na niske temperature različiti su kod žena i muškaraca, tvrde austrijski stručnjaci, koji navode da su crvenilo na rukama, hladne noge i nos tipični ženski fenomeni.

Angelika Grec, koja se bavi meteorološkom medicinom u nemačkoj meteorološkoj službi, iako se ne slaže s tvrdnjom da je ženska koža tanja i da zato gubi mnogo topline, smatra da muškarci imaju više mišića i zato troše više energije što utiče na osećaj topline.

Stručnjaci se slažu da mišići čine samo 25 odsto ženskog tela, dok se čak 40 odsto muškog tela sastoji od mišića.

"Priroda je zbog ravnoteže dala ženama bolju izolaciju da bi bolje zadržavale toplinu u telu, pri čemu je udeo sala kod njih 25 odsto, za razliku od muškarca u čijem se telu nalazi samo 15 odsto sala", izjavio je Mihael Klajn iz austrijske meteorološke službe.

Grecova i Klajn se slažu da ta činjenica pomaže ženama da lakše prežive u hladnoj vodi.

Međutm, salo je nepoželjno za žensku figuru jer nije u skladu sa ženskim idealom lepote pa su žene prisiljene na izbor između "dobre izolacije" i zadovoljstva pri pogledu na vagu. (Tanjug)

Gojenje povećava rizik od raka dojke

24-Oktobar-2007. 19:30

Žene koje se znatnije ugoje u bilo kojoj fazi odraslog života izložene su većem riziku obolevanja od raka dojke zbog toga što se hormon estrogen akumulira u novostečenom salu i utiče na nastanak tumora, upozoravaju stručnjaci sa američkog Naciolnalnog instituta za rak.

Oni su ustanovili da žene koje kao odrasle steknu višak kilograma ili postanu gojazne 1,4 puta češće obolevaju od te vrste raka od onih koje su u zrelom dobu održavale stabilnu težinu, izveštava Rojters.

Studijom je bilo obuhvaćeno blizu 100.000 Amerikanki koje su prijavljivale svoju težinu sa 18, 35, 50 godina i kasnije. Tokom istraživanja ispitaniće su se u proseku ugojile za 15,6 kg, a samo je osam odsto njih održalo devojačku kilažu.

Kod 2.111 praćenih žena u nekom trenutku se razvio rak dojke, s tim što su njegove žrtve osetno češće bile one koje su imale višak kilograma ili bile gojazne već na početku studije, kao i one koje su se kasnije u većoj meri gojile.

Američki stručnjaci, na čelu sa Djoung Anom, naglašavaju da je teško predvideti kad će nagomilani estrogen početi da izaziva negativne posledice i da tu postoje razlike od žene do žene.

Pokazalo se, na primer, da je gojenje manje rizičan faktor kod onih žena kod kojih je menstruacija
počela u relativno ranom dobu ili koje su u menopauzi, ili posle nje, prošle kroz terapiju nadoknadjivanja hormona. To se objašnjava činjenicom da se organizam ovih žena prilagodio većoj koncentraciji estrogena.

Nisu potvrđeni nalazi nekih ranijih studija da su žene koje su u odraslom dobu slabile izložene manjem riziku obolevanja od raka dojke. Takođe se iz zaključaka ove studije ne može jasno zaključiti ni da li i skromno povećanje kilaže u odraslom dobu povećava rizik od pomenute vrste raka.

Ovom studijom se naglašava da je opasno gomilanje kilograma kod žena u bilo kojoj fazi zrelog života, a neke ranije navode na zaključak da je ipak najopasnije gojenje posle menopauze, kad jajnici prestaju da proizvode estrogen, a ćelije masti postaju primarni izvor tog hormona.

(Tanjug)

 

Mali trikovi velikih lepotica

21-Oktobar-2007. 11:10

Lepotice koje gledate na televiziji, kao i one neodoljive devojke koje šetaju gradom, nisu takve i kada se probude.

One samo znaju kako da pomoću šminke "smanje“ nos, "povećaju“ usne, istaknu oči... Blago njima, mislite vi, a mi vam kažemo da to i nije neka mudrost.

Ako smatrate da vam je nos duži, možete ga "skratiti“ frizurom! Kosa bi trebalo da vam bude do ramena, ne sasvim uz lice, blago talasasta, a preporučuje se i da je obojite u svetlije nijanse.

Takođe možete naneti malo rumenila na sredinu čela, a na vrh nosa stavite tačkicu korektora malo tamnije nijanse nego što je boja vaše kože.


Ako imate ožiljke od akni na licu možete ih "popuniti“ kremastim korektorom. Tamne fleke najbolje ćete prekriti korektorom koji je za dve nijanse svetliji od podloge.

Naravno da "nečista" koža ne trpi sedefasta rumenila i pudere koji će smo istaći nedostatke na koži.

Za prikrivanje tamnih podočnjaka najbolje je prvo staviti podlogu, a zatim korektor malo svetlije nijanse. Međutim, ako imate bore korektor razredite kapljicom vode.

Obrve očešljajte posebnom četkicom prema gore, mada vam i četkica za zube može poslužiti za to.

Na mestim gde je obrva tanja, ako ste se zaneli prilikom čupkanja, upotrebite olovku za oči koja mora biti iste boje kao što su obrve. Kratkim potezima "popunite“, tamo gde fali. Nakon oblikovanja ponovno ih očešljajte.

(MONDO)

Loš brak dovodi do infarkta

10-Oktobar-2007. 18:10

Loši odnosi u bračnim zajednicama i s bližnjima povećavaju opasnost od srčanih problema za 34 odsto, pokazali su rezultati novog britanskog istraživanja.

Loši odnosi bi, kako su utvrdili britanski naučnici, mogli da anuliraju generalno pozitivno dejstvo života u bračnoj zajednici i socijalnih odnosa po zdravlje ljudi.

Grupa londonskih istraživača je došla do tih rezultata podelivši uzorak od 9.000 britanskih funkcionera na tri grupe prema učestalosti "negativnih događaja" u njihovim intimnim odnosima.

Istraživanje je pokazalo da su funkcioneri kod kojih su ti događaji bili najučestaliji bili izloženi 34 odsto većoj opasnosti od srčanih problema tokom 12 godina koliko je kontrolisano njihovo zdravstveno stanje.
Razlika nije postojala između muškaraca i žena, kao ni između supružnika i drugih bliskih osoba (članovi porodice, prijatelji).

Tokom istraživanja su uzimani u obzir i činioci kao što su godište ispitanika, životne navike (pušenje) i drugi socioekonomski faktori koji utiču na opasnost od srčanih problema.

Sledeći korak naučnika je ispitivanje bioloških mehanizama te veze između loših odnosa i srčanih oboljenja, preneli su francuski mediji.

 

Čokolada ne izaziva zavisnost

08-Oktobar-2007. 12:30

Odupiranje želji za čokoladom je beskorisno jer što više pokušavamo da tu žudnju suzbijemo, ona je sve veća, tvrde britanski naučnici.

"Strasni ljubitelji čokolade, takozvani čokoholici, mogu medjutim da odahnu jer taj slatkiš ne izaziva zavisnost, uprkos činjenici da mnogi ljudi smatraju da ne mogu da kontrolišu svoju potrebu za čokoladom", rekao je psiholog s Univerziteta u Bristolu Peter Rodžers.

Mnogi smatraju da su odredjeni sastojci u čokoladi, kao što je feniletilamin, koji podižu raspoloženje kada dospeju u mozak, dokaz da čokolada izaziva zavisnost. Neki od tih sastojaka se, medjutim, u još većoj koncentraciji nalaze i u drugim prehrambenim proizvodima koji nam se manje dopadaju, kao na primer u avokadu i siru i ne izazivaju zavisnost kako mnogi čokoholici misle, ukazao je Rodžers.

Socijalno stanovište da je čokolada "rdjava, ali fina", može u stvari, biti ono što tera ljude da čokoladu smatraju zabranjenim užitkom i da još više žude za njom.

"Drugim rečima, čokolada je visoko željeni prehrambeni proizvod, ali koji bi u skladu sa socijalnim normama trebalo umereno jesti", ukazao je Rodžers i objasnio da pokušaji odupiranja toj žudnji za čokoladom izaziva samo još veće razmišljanje o njoj i time još jaču želju. Pojedina istraživanja su pokazala da tamna čokolada sadrži više korisnih sastojaka koji se povezuju sa zdravljem srca, mada stručnjaci ukazuju da visok sadržaj šećera i masnoća u većini čokoladnih proizvoda može poništit deo tih koristi.

Čak ni taj blagotvoran uticaj na zdravlje ne čini, medjutim, tamnu čokoladu tako popularnom kao što je mlečna. Činjenica da omiljena mlečna čokolada sadrži manju količinu takozvanih psihoaktivnih supstanci koje se u većoj količini nalaze u tamnoj daje dodatne dokaze da čokolada ne izaziva zavisnost.

"Stoga je daleko prihvatljivije objašnjenje da su žudnja za čokoladom i njen uticaj na raspoloženje uglavnom rezultat prisustva glavnih sastojaka, šećera i masnoće i njihovih orosenzorskih karakteristika (ukusa, mirisa i teksture) koje izazivaju užitak", objasnio je Rodžers.

 
 
 
 
             
2007, KruNet | Marketing | Kontakt
Vrh strane