Petogodišnjakinja na štiklama
01.03.2010.
Deca i mladi su bombardovani erotskim sadržajima dok se devojčicama nameće da moraju biti privlačne, tvrde britanski istraživači
Seks isuviše mnogo okružuje najmlađe Britance u štampi, na televiziji, na Internetu, u video-igricama i muzičkim spotovima, pokazalo je nedavno istraživanje u Britaniji.
„Hiperseksualizacija” utiče na ponašanje dece i mladih mnogo više nego u prethodnim generacijama, javio je Bi-Bi-Si. Psiholozi tvrde da se tinejdžeri sve više seksistički ponašaju, seksualno uznemiravaju pa čak i zlostavljaju svoje vršnjake. Izvori seksualizacije su u medijima i industriji, posebno u industriji zabave.
– Nisu to samo mediji, nisu to samo reklame – to su odeća, jezik, igračke – objašnjava jedna od autora izveštaja dr Linda Papadopulos.
– Broj dece mlađe od 18 godina optužene za seksualne delikte raste. Takođe, sve je više i to sve mlađe dece koja imaju anoreksiju i druge poremećaje ishrane, sve je više mladih koji idu na plastične operacije – dodaje dr Papadopulos.
Industrija snosi veliku odgovornost jer devojčicama prodaje cipele s visokim potpeticama, grudnjake i lutke u mrežastim čarapama.
Autori istraživanja smatraju da su devojčice ranije bile pod medijskim pritiskom da budu lepe i mršave, dok danas trpe uticaj da moraju biti lepe, mršave i – seksi. Šta je rešenje? Dr Papadopulos savetuje roditelje da svoju decu uče rodnoj jednakosti, kao i da im ukažu na to da su fotografije supermodela u časopisima kompjuterski obrađene i retuširane.
Britanski psiholozi tvrde da je na starijima da kontrolišu šta gledaju i čitaju njihova deca, posebno na Internetu koji je pun izazova, pornografije i sajtova koji promovišu anoreksiju. Profesor sociologije na univerzitetu u Kentu Frenk Furedi takođe smatra da je uloga roditelja ključna.
– Šestogodišnjaci danas vrlo vešto koriste kompjutere i oni izrastaju u desetogodišnjake koji gledaju najstrašniju pornografiju. Što je najgore, pri tom misle da je to što vide slika stvarnog života. A roditelji, koji naravno ne znaju da im klinci gledaju takve stvari, nisu tu da im objasne da u stvarnom životu nije tako – kaže profesor Furedi. Zato su današnji tinejdžeri, smatra Furedi, nasilni prema svojim devojkama, a tinejdžerke ne znaju da mogu reći „ne”.
– Roditelji, dakle, moraju da preuzmu kontrolu i da znaju šta njihova deca gledaju – zaključuje Furedi. On dodaje da je to vrlo teško jer su i novine, televizija i Internet, celo društvo, sa industrijom zabave na čelu, hiperseksualizovani. Autori ovog izveštaja su pozvali vladu da najmlađima onemogući pristup ovakvim prizorima.J. S.
Osmijeh najbolje štiti srce
25.02.2010.
Jedna američka studija pokazala je da pozitivno razmišljanje i sreća kod ljudi smanjuju rizik do srčanih oboljenja. Kroz ovo istraživanje naučnici su pratili zdravlje 1.700 ljudi u periodu od 10 godina, te su otkrili kako su depresivni i nervozni ljudi bili u rizičnoj kategoriji.
Ne postoji neki fundamentalni i neoborivi dokaz da je sreća dobar zaštitnik od srčanih oboljenja, ali ova studija je napravljena da podstakne ljude da više uživaju u životu i da nikad ne izgube pozitivan stav.
Ispitanici su ocijenjivani na osnovu emocija, od agresivnosti i anksioznosti do entuzijazma i zadovoljstva. Naučnici vjeruju da sretni ljudi mnogo bolje spavaju, te da zbog pozitivnog stava ne dozvoljavaju nekim situacijama u životu da ih pokolebaju ili deprimiraju.
"Potrebno je uraditi još mnogo istraživanja prije nego što dovedemo u direktnu vezu sreću i srčana oboljenja. Do tada savjetujem ljudima da budu pozitivni i kad možda ne vide razlog za to", rekla je dr. Karina Davidson za BBC.
Ljudi bi trebali, umjesto da čekaju godišnji odmor da bi bili sretni, truditi se da svaki dan ispune nekom sitnicom koja im pričinjava zadovoljstvo.
Ovo nije prva studija koja pokušava da u direktnu vezu dovede sreću i zdravlje.
Međutim, postoje i oni koji su skeptični kad je u pitanju rad na boljem raspoloženju.
"Nije uvijek lako popraviti raspoloženje u samo nekoliko trenutaka. Naučnici još uvijek nisu uspjeli dokazati da li je zaista moguće promijeniti naš prirodan nivo pozitivnog razmišljanja", rekla je dr. Ellen Mason iz Fondacije Srce u Velikoj Britaniji. (SarajevoX)
Make up trikovi za hladne dane
23.01.2010.
Kao što birate topliju garderobu kada se spusti živa u termometru i svoju šminku prilagodite vremenskim prilikama. Otkrivamo vam „zimski“ način šminkanja.
Adekvatna zimska šminka doprineće da lepo izgledate i kada se temperatura spusti ispod nule
DODAJTE VODU
Koži je tokom hladnih dana potrebna dodatna vlaga. Dodajte kap, dve obične vode u tečni puder, promešajte u ruci i stavite ga na lice. Ako koristite puder u prahu nekoliko minuta pre nanošenja poprskajte lice vodom da se ten osveži.
TOPLIJI TONOVI
Da biste svoju omiljenu svetlu senku za oči malčice potamneli i učinili toplijom za zimske dane pomešajte je sa braon senkom. To će „produbiti“ boju, ali je neće previše promeniti.
IZBEGAVAJTE BRONZU
To nije prirodan zimski ton kože, pa izgleda vrlo neprirodno, a lice često poprimi narandžast ili crvenkast ton. „Podesite“ boju kože tako da izgleda kao da ste se samo malo osunčali na zubatom suncu.
MASKARA
Uvek naglasite trepavice. Najsigurnija tehnika je: koristite samo crnu maskaru, višak koji vam se napravi na četkici „ostružite“ o ivicu tube. Zatim nastavite da je stavljate dok trepavice ne budu savršene veličine.(BlicŽena)
Kako smršati bez dijete
11.01.2010.
Praznici su prošli, a i sa njima hrana u većim količinama, ono što ostaje i posle praznika jesu višak kilograma. Moguće je brzo smršati, ali tako skinuti kilogrami obično se brzo i vrate, pa se ekspresne dijete ne preporučuju. Mnogo je bolje na zdraviji i prirodniji način doći do željene telesne težine. Eksperti poručuju da je dovoljno da unesete neke zdrave navike u svoj život pa da rezultati budu vidljivi. Evo šta nam oni savetuju:
Doručkujte svakog dana!
Nepreskakanje doručka je navika zajednička svima onima koji su smršali i uspeli da održe poželjnu težinu. Mnogi ljudi pogrešno misle da će se lišiti nekih kalorija ako ne doručkuju, ali to samo vodi preteranom jelu za vreme ručka. Dokazano je da vitkiji ljudi prvi dnevni obrok ne preskaču, a takođe pokazuju bolji učinak u školi ili na poslu. Predlog: probajte integralne cerealije sa iseckanim voćem i nemasnim jogurtom za početak dana. Ne preskačite doručak, ne zanemarujte njegove prednosti.
Ne ulazite u kuhinju tokom noći!
Ustanovite vreme kada ćete prestati da jedete i oduprite se grickanju slatkiša uz gledanje televizijskog programa tokom noći. Ako želite neki desert posle večere, uzmite malo laganog sladoleda, smrznutog voćnog jogurta ili popijte šolju čaja. Potom operite zube - tako ćete smanjiti verovatnoću da jedete još nešto.
Pažljivo birajte tečnosti koje pijete!
Na tečne kalorije često zaboravljamo, a one su i te kako važne. Zaslađena pića dodaju nam suvišne kalorije, a ne gase žeđ. Najbolje je da svoju žeđ utolite vodom, a možete u nju nacediti malo limuna ako volite tu kombinaciju. Preporučuje se i nemasno mleko, kao i sok od ceđenog voća. Ceđeni sok je i hranljiv i niskokaloričan i on vam može poslužiti kao užina između obroka. Budite pažljivi s alkoholnim pićima jer mogu biti veoma kalorična.
Najbolje su - integralne žitarice
Ako beli hleb zamenite integralnim hlebom, uštedećete mnogo kalorija i učiniti puno za svoje zdravlje, jer namirnice iz ove grupe sadrže najviše vlakana koja održavaju osećaj sitosti. Od integralnog brašna prave se i testenine, kolačići, kokice, krekeri i braon pirinač.
Kontrolišite svoju okolinu!
Vodite računa o svemu što vas okružuje, a što ima uticaja na ishranu - od preuređenja svoje kuhinje, do izbora restorana u koje idete. Kada idete na neku proslavu, pojedite zdravu užinu pre nego što odete, da ne biste bili u iskušenju pred mnogim poslasticama kojima će vas nuditi.(KruNet)
Provereni lekovi protiv mamurluka
04.01.2010.
Novogodišnja noć je prošla, reprize takođe, a tebe glava i dalje boli. To se zove mamurluk i leči se na sledeći način:
Trebalo bi da popiješ što više tečnosti. Preporučuje se da u čaši vode razmutiš kašičicu morske soli koja će zadržati tečnost u organizmu i sprečiti dehidraciju.
Ako nemaš snage za mućkanje, mešanje... uzmi čašu rasola. Kafu "preskoči", a ako baš želiš neki topli napitak popi zeleni čaj.
Za doručka je najbolje da pojedeš parče prepečenog tost hleba, a potom popiješ vitamine i to: B1, B6 i vitamin C.
Vitamine možeš uzeti zajedno sa nekim voćem, najbolje kiselim: kivi, limun, pomorandža... ili jednostavnije - uz čašu voćnog soka.
Međutim, ima onih kojima više pomaže malo jači doručak. Njima se preporučuje sendvič sa jednim jajetom (barenim ili pečenim), prženom slaninom, malo sira i listom zelene salate. I turšija je delotvorna, naročito kiseli krastavci.
Protiv bolova u stomaku, grčeva i mučnine pomažu lekovi kao što su probiotik, prirodni ugalj ili alkaselcer. Ako kod kuće nemaš ništa od toga razmuti kašičicu sode bikarbone u čaši vode. Mada, i kokakola pomaže.
Nakon svih tih radnji vrati se u krevet - dobar san je najbolji lek protiv mamurluka.
Ali pazi - ako planiraš, ili postoji mogućnost da se ubrzo ponovo nađeš u situciji da piješ, što je vrlo moguće jer praznični dani nisu završeni, nikako ne uzimaj aspirin jer on utiče na povećanje nivoa alkohola u krvi.
Takođe, ako ćeš ponovo piti trebalo bi da znaš da je mamurluk češći nakon šampanjaca, a da glava jače boli posle viskija nego posle votke. (MONDO)
Kako postajemo rasejani
15.12.2009.
Nevolje sa zaboravljanjem mogu da se jave i kao posledica neorganizovanosti koja se potom iskazuje kroz zaboravnost i opštu neorganizovanost.
Onaj ko u današnje vreme nije rasejan, u znatnoj je prednosti nad svima ostalima koji su, uglavnom, rasejani.
Jer, toliko je toga danas što privlači pažnju čoveka, da je istinska veština ostati usredsređen. Godine tu nemaju baš nikakvu presudnu ulogu. Nisu samo stari ljudi rasejani, piše "Politikin zabavnik".
Hoćemo li gledati televiziju? Film? Ne, slušaćemo radio! Samo muziku? Pretraživati Internet? Telefonirati? Skajpovati? Čitati novine, stripove? Voziti bicikl ili možda ipak učiti geografiju? Skuvati kafu ili popiti sok? Izazovi prete sa svih strana...
Čovek se od rođenja uči da bude pažljiv i usredsređen. Shodno tome, zaboravnost može da nastaje i postepeno. Tome sami doprinosimo, iako često nesvesni da radimo u korist sopstvene štete.
Ukoliko uporno gubimo nešto, onda bi trebalo i da razmislimo o tome kakav je naš stav prema tom predmetu.
Deca su često rasejana, ne uspevaju da se usredsrede, te lako skreću pažnju s onoga čime se trenutno bave. Jednostavno, ne mogu da zadrže pažnju duže vreme i njenim skretanjem na neku drugu radnju zaboravljaju, "poništavaju", ono što su prethodno radili.
Osim ovoga, postoji i takozvani slobodni let misli kad se dete (a zašto ne i odrasli čovek?) učestalo prepušta sanjarenju i zbog toga izostaje usredsređivanje na ono osnovno, svakodnevno.
Nevolje sa zaboravljanjem mogu da se jave i kao posledica neorganizovanosti koja se potom iskazuje kroz zaboravnost i opštu neorganizovanost.
Ove osobe dobro se snalaze u vremenu i prostoru, ali zbog neorganizovanosti zaboravljaju mnogo toga: gde su šta ostavili, kada treba krenuti u školu, da li su podgrejali ručak ili je već zagoreo.
Međutim, nije sve baš crno i belo. Ljudi su u stanju da neke stavri izvrše organizovano i usredsređeno, a onda odmah potom postanu dezorganizovani.
To je možda i najučestaliji vid ponašanja. Koliko je slavnih umetnika i naučnika bilo zaboravno za sve ono što nije predmet njihovog strastvenog zanimanja!
Kako se boiti protiv zaboravnosti
Tako što ćemo se truditi da ne "rasejavamo" svoju pažnju, već nasuprot, da je usredsređujemo.
Čitanje je savršen način za usredsređivanje pažnje. (Pod uslovom da posle pet minuta znamo šta smo pročitali!)
Sviranje nekog muzičkog instrumenta još je teži i delotvorniji put. Učenje nekog teksta napamet još bolji.
Zvuči jednostavno, ali nije. Kad nešto radimo, treba o tome da razmišljamo. Kao kad smo zaljubljeni. Koliko smo tada usredsređeni na voljenu osobu? Sto odsto. (MONDO)
Nova fitnes pravila
30.11.2009.
Fitnes stručnjaci ustanovili su da za održanje telesnog zdravlja ne treba uvek teško i naporno da vežbate. Evo nekoliko novih pravila za brzo postizanje kondicije i željene figure.
Menjajte brzinu tokom trčanja
Istraživanje koje je sproveo stručnjak Bart Džejkobson s Državnog univerziteta u Oklahomi pokazalo je kako se najbrže gube kilogrami – minut brže potrčite, pa zatim minut malo usporite. Menjanjem brzine tokom trčanja, masti se brze tope.
Lopta za čvrst stomak
Naučnici iz Masačusetsa su ustanovili da su vežbe za trbušne mišiće i za mišiće donjeg dela leđa mnogo efikasnije, ukoliko se rade s velikim pilates loptama.
Vežbajte brže
Već smo rekli da možete da postanete snažni i ako se ne umarate previše. Ali ako želite da budete baš snažni, malo pojačajte vežbu - brži hod pretvorite u spori trk. Posle toga, vaše telo će satima pretvarati masti u energiju.
Tegove u ruke
Uprkos dobrobitima trčanja, iste rezultate možete da postignete vežbanjem s tegovima i zdravom ishranom. Pri tom ćete imati jače mišiće i kosti, brži metabolizam i manje masti. Istraživanje sa Univerziteta u Ohaju otkrilo je da se samo jednom vežbom dizanja tegova metabolizam ubrzava za idućih 48 sati. Posle umerenog trčanja, metabolizam se, međutim, vraća u normalno stanje već posle pola sata. (Žena-Blic)
Nezdrave navike
16.11.2009.
Posle obimnog istraživanja Britanci iznenađeni brojem ljudi koji peru ruke kad izađu iz toaleta
Perete li ruke posle korišćenja toaleta i da li obraćate pažnju rade li to osobe za lavaboom pored vašeg?
Možda će vas iznenaditi podatak da samo 31 odsto muškaraca i 65 odsto žena to čini uprkos brojnim upozorenjima lekara koji, naročito sada, direktno poručuju da je higijena ruku osnovna zaštita od nadolazećih virusa.
Kako bi povećali ove nezadovoljavajuće procente, zabrinuti Britanci odlučili su da u velikom broju toaleta po hotelima, kafićima, restoranima i sličnim javnim mestima istaknu vidljiva upozorenja tipa „Koristite sapun za pranje ruku” ili „Skini prljavštinu sapunom sada ili je pojedi kasnije” koje je bilo istaknuto u muškim toaletima i na koje su oni najbolje reagovali.
Ova akcija direktnog podsticanja na korišćenje sapuna sprovedena je u okviru obimnog istraživanja Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Njen cilj bio je da se proveri uticaj ovakvih poruka na odgovorniji odnos ljudi prema ličnoj higijeni a time, indirektno, i na njihovo zdravlje.
Pokazalo se da vredi podsećati. Jer, tamo gde nije bilo poruka bio je i manji procenat onih koji su ruke prali sapunom.
To je onih već pomenutih 65 i 31 odsto. Uticaj pisanih poruka bio je mnogo veći na žene nego na muškarce.
U prostorijama u kojima su bile direktne poruke za korišćenje sapuna broj žena porastao je na 75 odsto.
Muškarci se nisu previše obazirali, uprkos pažljivo i duhovito odabranim porukama. Procenat povećanja iznosio je skromnih 3,8.
Ovi rezultati dobijeni su na osnovu 32–dnevnog posmatranja skoro 200.000 poseta u toaletima širom Velike Britanije.
Naravno, istraživači ne samo što nisu bili zadovoljni onim što su precizno registrovali bežični postavljeni uređaji, već su bili i neprijatno iznenađeni malim brojem svojih državljana koji imaju običaj da posle korišćenja toaleta operu ruke sapunom. (Politika)
Dok ne stigne vakcina dobar je i beli luk
13.11.2009.
Beli luk je od davnina lek za sve. Ima široku primenu u narodnoj medicini, a u poslednje vreme koristi se i u farmakološkoj industriji.
Svoje latinsko ime - Allium sativum, beli luk je dobio po najznačajnijem sastojku koji sadrži - alicinu, koji deluje antibakterijski.
Međutim, da li beli luk može da se jede u neograničenim količinama?
Stručnjaci kažu da je potreban oprez ako se uz beli luk uzimaju vitamin E, preparati ginko bilobe, lekovi trental, aspirin, farin, heparin, jer može da dođe do pojačanog krvarenja.
U narodu se beli luk nije koristio samo kao lek, već i kao sredstvo za bajanje, vračanje, bacanje mađija i čini. I danas mnogi na put ne kreću bez belog luka. Kad se sin slao u vojsku ili je ćerka izlazila, stavljao im se beli luk u odeću, da ih sačuva.
Bez belog luka ne bi bilo piramida
Iz istorijskih spisa vidi se da je i u starom i u srednjem, kao i dugo vremena u novom veku, beli luk priznavala za lek i službena medicina raznih naroda, ali je u 19. veku gotovo potpuno bio izbačen iz farmakopeja.
Tek u Prvom, a naročito u Drugom svetskom ratu i posle njega, počinje pravo naučno proučavanje belog luka, pa se on danas sve više i raznovrsnije upotrebljava u naučnoj medicini.
Beli luk ulazi u sastav raznih preparata za jačanje organizma, kao stimulans nervnog sistema, zatim protiv visokog krvnog pritiska, arterioskleroze, kao efikasno antiseptično preventivno sredstvo protiv raznih zaraznih bolesti (tifus, grip, difterija, kolera), protiv hroničnog bronhitisa, velikog i običnog kašlja...
Beli luk je veoma stara biljka. Kinezi, Indusi, Jevreji, Egipćani i drugi narodi gajili su ga više vekova pre nove ere kao hranljivu, začinsku i lekovitu biljku. U Bibliji se spominje jedno jelo od belog luka i sirćeta koje se davalo kosačima.
U staroj induskoj medicini beli luk je bio vrlo cenjen lek, a upotrebljavali su ga i kao ljubavni napitak. Stari Egipćani su, kažu neki, zahvaljujući preventivnoj moći belog luka, sprečili bolesti i uspeli da izgrade piramide.
Univerzalna amajlija
Najuniverzalnija amajlija
Stari Grci su zabranjivali pristup u hramove onima koji su jeli beli luk (nazivali su ga "smrdljiva ruža"), ali je malo biljaka koje su toliko poštovali kao beli luk.
Rimljani su ga takođe upotrebljavali za lek, začin i hranu. Vergilije spominje upotrebu isceđenog soka iz belog luka i majčine dušice: "Žeteoci, kosači treba da se namažu time ako žele mirno i bezbrižno da se u podne odmore i otpočinu, jer ih onda zmije neće ujedati".
Arapski lekari u srednjem veku mnogo su doprineli širenju upotrebe belog luka za lek, kao što su, uostalom, učinili i za mnoge druge biljke za koje nije znala tadašnja "nazadna" Zapadna Evropa.
Beli luk je i najuniverzalnija amajlija u biljnom carstvu i jedna od najjačih uopšte jer čuva od nesreća i uroka.
U mnogim narodima postoji verovanje da na beli luk "ne sme nikakva nečastiva sila". Naročito ga se plaše veštice, vračare, gatare.
Zato se beli luk obično drži iznad kućnih vrata. Novorođenčetu se stavlja pod glavu da ga brani od svakog zla. Iz istog razloga deca i odrasli belim lukom mažu dlanove.
Devojke udavače uoči Đurđevdana otkinu dva pera na struku belog luka, pa ako ujutru desno pero bude veće, udaće se, a ako levo bude veće, neće.
U aktuelnoj priči o novom gripu, zaštitnim maskama, vakcinama, pranju ruku, možda nije na odmet setiti se i belog luka. Ne može da škodi. (Beta)
5 efikasnih lekova iz košnice
03.11.2009.
Redovnom upotrebom meda i drugih pčelinjih proizvoda poboljšava se zdravstveno stanje i vitalnost organizma, te povećava njegova otpornost na mnoge infektivne i druge bolesti.
MED
Prirodna, visoko kalorična, biološki vredna hrana koja sadrži preko 300 za ljudski organizam važnih materijala. Dokazano je da bakterije ne mogu da žive uz med. Antibakterijsko delovanje meda slično je penicilinu. Fermenti pčelinjeg proizvoda deluju i na raspadanje složenih hranljivih materija. Bez fermenata organizam ne bi mogao da postoji, a po njihovom sadržaju med zauzima jedno od prvih mesta među prehrambenim proizvodima.
Med sadrži ugljene hidrate, aminokiseline, organske kiseline, enzime, vitamine (B-kompleks, C, A, E).
Redovnom upotrebom meda poboljšava se zdravstveno stanje i vitalnost organizma, povećava njegova otpornost na mnoge infektivne i druge bolesti.
Najbolje je da ga uzimate drvenom ili plastičnom kašičicom, nikako metalnom. Rastvorite ga u mlakoj vodi, nikako u vrućoj. Trebalo bi da ga malo zadržite u ustima zato što će tako mnoge supstance biti rastvorene već u ustima i direktno preko sluzokože ubačene u krvotok. Procenjuje se da je optimalna dnevna doza za odrasle do 100 g meda, za decu do 50 g, podeljenih na tri obroka u toku dana.
VOSAK
Proizvod voštanih žlezda pčela. Odavno se koristi kao lekovito sredstvo najčešće za pravljenje obloga jer ima osobinu da primi veliku kolicinu toplote. Zbog visokog sadržaja vitamina A pogodan je za lečenje mnogih kožnih oboljenja.
POLEN
Prirodni koncetrat bioaktivnih materija koji sadrži sve što je potrebno ljudskom organizmu : belančevine, aminokiseline, ugljene hidrate, masti, minerale ( K, Mg, P, Fe, Ca, ...), vitamine, enzime, etarska ulja. Zbog čvrstine opne polenova zrna pre upotrebe treba samleti i koristiti najbolje u kombinaciji sa medom.
MATIČNI MLEČ
Proizvodnja sekrecije žlezda mladih pčela predstavlja najsavršeniji pčelinji proizvod, koji sadrži brojne materije neophodne za rast, razvoj i normalno funkcionisanje čovekovog organizma. Mleč je eliksir života, izvanredna hrana, lekovito sredstvo. U njegovom sastavu su belančevine, ugljeni hidrati i masti i brojni vitamini. Pri konzumaciji mleča isključivo koristiti plastične ili drvene kašike i strogo izbegavati da mešavina dođe u kontakt sa metalnim predmetima.
PROPOLIS
To je smolasta materija karakterističnog prijatnog mirisa, koja zbog svog antimikrobnog dejstva služi za održavanje zdravlja i čistoće u košnici. Propolis je izuzetno koristan i lekovit za ljude, poznato je njegovo antibakterijsko, antimikrotično i antivirusno dejstvo.(Blic Žena)
Hranom protiv gripa
28.10.2009.
Zaštita od virusa gripa postiže se vakcinacijom, ali i izbor hrane tokom epidemije može imati važnu ulogu. Stručnjaci ukazuju na namirnice kojima se može osnažiti imuni sistem kako bi odoleo napadu virusa.
Grip je sezonsko oboljenje prvenstveno respiratornih organa izazvano virusom. Sezona gripa počinje sredinom jeseni i traje do prvih dana proleća.
Simptomi se pojavljuju nekoliko dana nakon kontakta sa virusom i najčešće uključuju povišenu temperaturu, kašalj, bolove u grlu, ali i celom telu, začepljen nos, glavobolje, groznicu i opštu slabost.
Najveći broj obolelih od sezonskog gipa oporavi se za sedam, najviše 14 dana.
Međutim, kod starijih osoba, dece i pacijenata sa oslabljenim imunitetom moguće su komplikacije poput upale pluća, bronhitisa ili intenzivniji simptomi.
Najbolji način da se zaštitimo od gripa je vakcinacija. Eksperti kažu da bi bilo dobro pomoći imunom sistemu kako bi se organizam lakše branio od virusa. Jak imuni sistem i u slučaju da se razbolimo pre će se izboriti sa virusom gripa.
Jedan od ključnih faktora u održavanju odbrambenih snaga organizma u dobrom stanju je ishrana.
Farmakolog sa Univerziteta u Filadelfiji Ara Der Marderosian naglasila je da određene namirnice mogu poboljšati stanje imuniteta.
Iako meso nije na spisku najzdravijih namirnica, ono sadrži proteine koji se razlažu na neophodne amino-kiseline. Međutim, tu nije na odmet biti oprezan pri izboru odgovarajuće vrste mesa.
Dobrodošlo je meso sa nižim sadržajem zasićenih masnoća, a više omega-3 masnim kiselinama poput ribe, piletine, ćuretine i pačetine. Male količine govedine neće napraviti preveliku „štetu" uprkos visokom sadržaju nezdravih zasićenih masti.
Jedan od važnih sastojaka mesa je mineral cink zbog kojeg bi tu namirnicu trebalo uvrstiti na listu za borbu potiv gripa.
Minerali i vitamini zajači imunitet
Povrće je više nego korisno kada je u pitanju jačanje imuniteta, jer sadrži velike količine antioksidanasa poput beta karotena, luteina, likopena i selena.
Oni kojima ne smeta miris crnog i belog luka, snabdeće organizam antibakterijskim i antivirusnim materijama.
Stručnjaci sve češće ukazuju na moćna stimulativna svojstva na imuni sistem nekih vrsta pečuraka. Pečurke sadrže više važnih vitamina i minerala, a dok natrijuma ima veoma malo, masnoće i holesterola u ovoj namirnici nema uopšte.
Citrusi su dobar izvor vitamina C, ali i dijetalnih vlakana, te u sezoni gripa ne treba štedeti prilikom kupovine ovog voća.
Kao i drugi mlečni proizvodi, u jogurtu ima kalcijuma i vitamina D. Žive, aktivne kulture, to jest korisne bakterije, pomažu digestivnom traktu i jačaju imuni sistem, zato je bolje izabrati jogurt na kojem je naznačeno da ih sadrži.
Voćni jogurti najčešće imaju veliku količinu nepotrebnog šećera pa stručnjaci preporučuju pravljenje takvih poslastica kod kuće od svežeg voća i jogurta.
Tegobe izazvane bolom u grlu, potvrdili su sada i stručnjaci, ublažiće topla pileća supa ili supa od povrća.
Ipak, zdrava ishrana je samo jedan od faktora koji imuni sistem čine jakim. Od izuzetne važnosti za zdravstveno stanje su i dovoljno sna, tečnosti, redovne fizičke aktivnosti, a što se tiče konzumiranja alkohola i cigareta, ukoliko potpuno odricanje nije moguće, dobro bi bilo makar smanjiti količinu.
Stručnjaci savetuju vakcinaciju i osoba koje imaju jak imuni sistem kako bi se organizam lakše odbranio od najezde virusa.(RTS)
DECA zbog televizora podložna depresiji
26.10.2009.
Nova istraživanja pokazala su da deca koja do sitnih sati gledaju televiziju imaju rane simptome depresije to ne zbog depresivnih TV sadržaja, već zbog prevelike količine veštačke svetlosti koja dovodi do promena raspoloženja, odnosno gubitka energije.
Istraživanje sprovedeno na miševima dovelo je do zaključka da su miševi koji su proveli 24 sata pod veštačkim svetlom bili daleko više depresivni od onih koji su proveli 24 sata pod Sunčevim svetlom. Ovo istraživanje moglo bi da pomogne mnogim ljudima koji rade u noćnim smenama, kao i deci koja do sitnih sati gledaju televiziju ili su pak prilijepljena uz svoje kompujtere.(Lepota i Zdravlje)
Kako uskladiti
posao i majčinstvo?
17.10.2009.
Zaposlene
majke, kojima je već dovoljno teško da usklade porodični život
i posao, našle su se u centru pažnje nove naučne studije.
Istraživanje koje je nedavno sprovedeno, naime, pokazalo je
da se deca zaposlenih majki slabije hrane, da više sede pred
televizorom ili kompjuterom i da ređe u školu idu pešice od
svojih vršnjaka čije majke ne rade.
Da li to znači da za decu bilo bolje da njihove majke budu
uz njih ceo dan i kako je to uopšte moguće u ogromnom broju
slučajeva kada je još jedna plata neophodna za kućni budžet?
O uticaju provođenja što je moguće više vremena
sa decom na njihov fizički i mentalni razvoj u poslednje vreme
se mnogo piše.
Očevi su tradicionalno bili ti koji su privređivali,
a majke su bile domaćice koje su se brinule o deci - ali takva
podela je odavno prestala da bude pravilo; danas je u Velikoj
Britaniji oko 60 odsto žena sa malom decom zaposleno. Brojne
studije su pokazale da odustvo oca iz kuće tokom dana ne utiče
bitnije na razvoj dece, pa su naučnici usmerili pažnju na
ulogu majki, koje sve češće ne samo da se brinu o porodici
već i rade.
Jedan od autora najnovijeg istraživanja,
profesorka Katrin Lo sa Instituta za zdravlje dece na Univerzitetskom
koledžu u Londonu, izjavila je za britanski radio BBC da nema
ništa loše u tome kada majka radi, ali da ona u tom slučaju
mora da uloži dodatni napor kako bi obezbedila da deca vode
zdrav život - kako u pogledu ishrane, tako i u pogledu fizičkih
aktivnosti.
"Svesni smo činjenice da majke rade
i da žele da rade, i da to može imati pozitivan uticaj na
porodicu - veći prihodi, naime, olakšavaju kupovinu zdravije
hrane, ili deci omogućavaju da se bave sportom. Ali, neke
stvari su istovremeno otežane - na primer, majkama je teže
da pronađu vreme da sa decom odlaze u šetnju, ili da kuvaju",
istakla je Lo.
Prema rečima profesorke Lo, studija se nije
bavila uticajem različitih faktora poput pripadnosti nekoj
određenoj društvenoj klasi, ili visini poroda na razvoj dece.
"Mi majke smo svačije žrtveno jagnje.
Svi na nas bacaju drvlje i kamenje. Moramo da žongliramo između
zaposlene žene i majke svoje dece. Naravno da se osećamo krivim
što sa svojom decom ne provodimo 24 časa dnevno, a na radnom
mestu osećamo krivicu što ponekad ne možemo više da se posvetimo
poslu, i da u firmama ostajemo do kasno uveče, kao naše koleginice
koje nemaju dece", istakla je za BBC novinarka Karen
Paskvali Džons, koja je i sama zaposlena majka.(B92)
Šminka sa zaštitom
može da šteti koži
06.10.2009.
Šminka
koju dame koriste za ulepšavanje, a koja nudi i zaštitu od
štetnog zračenja sunca potencijalno može da poveća rizik od
oštećenja ćelija kože, ističu francuski naučnici u časopisu
"Archives of Dermatological Research".
Istraživanje koje je sprovedeno na popularnim
kremama, puderima i losionima koji imaju zaštitne faktore,
pokazalo je da čak 20 odsto njih ne odgovara standardima i
jedva nude ikakvu zaštitu od nastanka bora i starenja koju
izaziva UV zračenje.
Istraživači ističu potrebu nanošenja ovakvih
prearata na kožu lica bar dva puta na dan, jer samo jedno
nanošenje ne pomaže. Kreme i pudere niko ne nanosi na kožu
dva puta dnevno, ali za losione za sunčanje i kreme sa zaštitnim
faktorom to ne važi.
Čak i neke skupe kreme, kao što su Chanel
ili Dior, nisu prošle test koji su naučnici sprovodili. Ove
kreme imale su manji zaštitni faktor od pomenutog u deklaraciji,
a UV zaštitu nije imala ni jedna. (MONDO)
Kupke za zimske dane
29.09.2009.
Voda
je čudotvoran lek kad god smo umorni i iscrpljeni - pomaže
nam da se opustimo, zaboravimo na brige i napunimo energijom.
Zato, pretvorite svoj uobičajeni ritual kupanja u pravu uživanciju.
Na kraju napornog radnog dana poklonite sebi
kadu punu pene, i uz plamen raznobojnih sveća, odabranu muziku
i najdražu knjigu opustite se u čarima i blagodetima morske
soli i eteričnih ulja.
I u gradu zima može da bude čarobna, samo
ako se malo potrudite i priredite nešto posebno. A od niza
prijatnih stvari koje možete da učinite za sebe kupka je najjednostavnija,
ali i najdelotvornija, naročito u popodnevnim ili večernjim
časovima, nakon posla, jer naprosto opušta, čisti i osvežava
kožu, a ima i terapeutsko dejstvo jer pomaže kod nesanice,
glavobolje, upale mišića...
Kupka za energiju
Da biste vratili energiju svom iscrpljenom telu, pet minuta
pre ulaska u kupku istrljajte telo rukavicom od prirodnih
vlakana ili vlažnim peškirom. Na taj način ćete podstaći cirkulaciju.
Temperatura vode treba da bude maksimalno 34 stepena ili hladnija.
Kupku započnite sa toplom vodom, a postepeno dodajite sve
hladniju i hladniju vodu, iznenadićete se koliku hladnoću
vaše telo može da podnese.
Ukoliko se tuširate, poslednji mlaz vode,
pre nego što izađete iz kade, neka bude hladan. U kupku možete
da dodate i nekoliko kapi eteričnih ulja kao što su bor, limun,
ruzmarin ili nana koje ste prethodno pomešali u malo baznog
ulja (maslinovom, jojobinom, bademovom...). Ulje dodajte u
punu kadu da pre vašeg ulaska ne bi isparilo.
Senzualna kupka
Velike kade su idealne za kupanje udvoje i stvaranje intimne,
senzualne atmosfere uz sveće i čašu vina. U tu svrhu dobro
će vam doći eterično ulje ilang-ilanga koje ima divan miris,
ali ga se brzo možete zasititi, pa ga u slučaju pripremanja
kupke pomešajte s uljem lavande ili bergamota.
Umesto eteričnog ulja ruže možete da upotrebite
sveže ružine latice.
Dodir je jedan od glavnih elemenata senzualnosti
pa ukoliko kraj sebe nemate partnera koji će vas nežno masirati,
upotrebite mekane tkanine kojima ćete nežno prelaziti preko
kože. Grubi peškiri ovde ne dolaze u obzir.
Umirujuća kupka
Nakon svakodnevnih obaveza i napetosti, uveče sebi priuštite
kratku, ali delotvornu kupku koja će vas umiriti i pripremiti
za zasluženi odmor.
Ova kupka idealna je pre spavanja. Umesto
jarkog svetla kupatila, upalite sveće, a na oči stavite tufere
natopljene u čaj od lavande kako biste umirili osetljivo područje
oko očiju i opustili išiće lica. Uronite uši u vodu i slušajte
ritam svog disanja. Udahnite brojeći do osam, a izdišite brojeći
do šesnaest.
Eterična ulja koja će vas umiriti su lavanda,
geranijum i kamilica. Nakon kupanja obucite toplu pidžamu
i popijte topli čaj od kamilice ili lavande, uvucite se pod
meki pokrivač i slatko spavajte i sanjajte.
Velike kade su idealne za kupanje udvoje
i stvaranje intimne, senzualne atmosfere uz sveće i čašu vina.
Dodir je jedan od glavnih elemenata senzualnosti pa ukoliko
kraj sebe nemate partnera koji će vas nežno masirati, upotrebite
mekane tkanine kojima ćete nežno prelaziti preko kože.
Kupka opušta, čisti i osvežava kožu, a ima i terapeutsko dejstvo
jer pomaže kod nesanice, glavobolje, upale mišića...(www.zenskisvet.com)
1.2. |